(Ni)je bilo diskriminacije u udžbenicima

Posle pritužbi Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV), reagovala je poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković, dok je postupak kontrole zakonitosti i pravilnosti rada Ministarstva prosvete i Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja (ZUOV), koji je pokrenuo Zaštitnik građana, u toku.

– Poverenica za zaštitu ravnopravnosti je odmah reagovala po prijеmu zahteva HNV, koje je tražilo hitnu reakciju nadležnih organa povodom sadržaja udžbenika srpskog jezika za osmi razred u kome je hrvatski jezik izostavljen iz grupe južnoslovenskih jezika, u kojoj su navedeni srpski, bugarski, makedonski i slovenački. Poverenica je uputila preporuku Ministarstvu prosvete da hitno preduzmu mere i aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju provere odobrenih udžbenika iz srpskog jezika u pogledu sadržaja koji se odnose na jezike i uklanjanje sadržaja koji je suprotan antidiskriminacionim propisima i ratifikovanoj Evropskoj povelji o regionalnim i manjinskim jezicima – kažu za Danas u službi poverenice Brankice Janković.

Napominju da je hitna reakcija Poverenika za zaštitu ravnopravnosti usledila jer nije postojala nikava dilema da je izostavljanjem hrvatskog jezika iz grupe južnoslovenskih prekršena Evropska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima, koja je ratifikovana 2005. godine.

– Rok za postupanje Ministarstva prosvete još uvek teče tako da nismo dobili odgovor da li će postupiti po preporuci. U međuvremenu Povereniku za zaštitu ravnopravnosti je stigla pritužba i od Bošnjačkog nacionalnog veća po kojoj se trenutno vodi postupak – ističu u ovoj instituciji.

U službi Zaštitnika građana našem listu je rečeno da Ministarstvo prosvete i ZUOV nisu odgovorili u zadatom roku, zbog čega je zaštitnik tražio da se hitno izjasne i dostave dokumentaciju.

Međutim, iz ZUOV-a demantuju te navode, napominjući da su zahtev Zaštitnika građana primili 14. oktobra i da su odgovorili u predviđenom roku, ilustrujući to dokumentom na kome se vidi da je odgovor zaveden u pisarnci Zaštitnika građana 28. oktobra.

ZUOV u odgovoru pojašnjava da je zatražio stručno mišljenje Odbora za standardizaciju srpskog jezika, nakon što je primećeno da u udžbenicima postoje različite podele južnoslovenskih jezika, citirajući pritom jedan od standarda kvaliteta udžbenika da je „sadržaj udžbenika zasnovan na prihvaćenim naučnim teorijama i činjenicama“.

Iz ZUOV-a kažu da nisu naučna institucija, zbog čega su bili dužni da pribave mišljenje i tačnu formulaciju za regulisanje ove lingvističke teme u udžbenicima od relevantne naučne institucije, a nakon što su dobili mišljenje Odbora, prosledili su ga  izdavačima.

Iz ZUOVa- su poručili da nisu prekršili nijedan zakon, niti Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima, te da svojim radom u celini, ali i u ovom konkretnom pitanju, štite hrvatski i sve druge manjinske jezike.

To su dokumentovali fotokopijama delova nekoliko udžbenika u kojima se obrađuju jezici nacionalnih manjina.

U odgovoru ZUOV-a se ističe da su, sem mišljenja Odbora za standardizaciju srpskog jezika, zatražili izjašnjenje o tome koji jezici spadaju u grupu južnoslovenskih od katedri za srpski jezik svih pet univerziteta u Srbiji.

Priložili su odgovore sa katedri za srbistiku na univerzitetima u Nišu i Kragujevcu, koje su saglasne sa mišljenjem Odbora.

Sa niškog Departmana za srbistiku navode da je Bečkim dogovorom iz 1850. postavljen temelj zajedničkom jeziku na osnovi istočnohercegovačkog narečja srpskoj jezika, te da su današnji srpski hrvatski, bošnjački i crnogorski varijeteti tog jezika.

To je, kažu, jedan jezički entitet sa površinskim regionalnim specifičnostima.

Sa Odseka za srpski jezik i lingvistiku Filozofskog fakulteta u Novom Sadu naveli su nešto drugačiji odgovor:

„Prema genetskim, lingvističkim kriterijumima, u južnoslovenske jezike spadaju srpski, hrvatski, bugarski, slovenački i makedonski. Kada je reč o standardnim jezicima, Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci služe se strukturno istim jezičkim izrazom (sa varijantnim razlikama), koji se naziva srpski, hrvatski, bošnjački/bosanski i crnogorski standardni jezik, a osnova ovog jezika je ističnohercegovački dijalekat srpskog jezika“, piše u odgovoru.

I u Ministarstvu prosvete za Danas kažu da su Zaštitniku građana odgovorili u predviđenom roku, a u dopisu u koji je naš list imao uvid, obaveštavaju ga da su Zavodu za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja prosledili pritužbu HNV-a i zatražili da se izjasni.

Povodom preporuka poverenice za zaštitu ravnopravnosti, u Ministarstvu ističu da su se takođe obratili ZUOV-u, kao instituciji koja je nadležna za odobravanja udžbenika, zahtevom da dostavi svoje mišljenje.

ZUOV je iste argumente, koje je uputio Zaštitniku građana, naveo i u ovom mišljenju, još jednom ističući da je u svemu postupao po zakonu.