Tenzije između Tajvana i Kine, koje traju više od decenije čini se kao da su ublažene nakon pobede kandidata Nacionalističke partije Ma Jing-đou na predsedničkim izborima. Uprkos pokušaju u poslednjem trenutku Frenk Sieha iz Demokratske narodne partije da iskoristi strahove povodom kineskog postupanja prema demonstrantima na Tibetu, glasači su ipak kao prioritet na prvo mesto stavili poslovne veze s Kinom, za koje se nadaju da će pospešiti ekonomiju zemlje koja kaska iza mnogih azijskih suseda.

Tenzije između Tajvana i Kine, koje traju više od decenije čini se kao da su ublažene nakon pobede kandidata Nacionalističke partije Ma Jing-đou na predsedničkim izborima. Uprkos pokušaju u poslednjem trenutku Frenk Sieha iz Demokratske narodne partije da iskoristi strahove povodom kineskog postupanja prema demonstrantima na Tibetu, glasači su ipak kao prioritet na prvo mesto stavili poslovne veze s Kinom, za koje se nadaju da će pospešiti ekonomiju zemlje koja kaska iza mnogih azijskih suseda.
Ma je obećao da će poboljšati investicije i trgovinske veze, uspostaviti regularne letove širom Tajvana i pregovarati o mirovnom sporazumu između dveju strana. Na osnovu više od 99 odsto prebrojanih glasova, Ma, bivši gradonačelnik Tajpea, osigurao je 58 odsto glasova, dok je Ksieh osvojio 42 odsto. Izlaznost je bila 76 odsto.
Prilozi na televiziji prikazivali su juče slavljeničko raspoloženje naroda, koji su mašući zastavama i pobedničkim vatrometom proslavljali pobedu Maa. Nasuprot tenzijama koje su obeležile tesne izbore 2004, gubitnički kandidat brzo je priznao svoj poraz.
Rezultati će verovatno, kako ocenjuju analitičari, promeniti politiku Tajvana prema Kini. Mao je obećao da će raskrstiti s pronezavisnom politikom odlazećeg predsednika Čena Šui-biana, koji se gnuša kineskog rukovodstva. Mao je predložio mirovni sporazum koji će verovatno demilitarizovati ostrvo i izjavio da će ukinuti restrikcije za kineske investicije.
Kineska vlada još nije komentarisala rezultate izbora na Tajvanu, iako zvanični Peking otvoreno govori o svom stavu prema Maou.
Kina smatra da je Tajvan, bez obzira na trenutnu samoupravu ostrva, njena teritorija od kraja građanskog rata 1949, kada su nacionalističke snage poražene. Peking nagoveštava da će ostrvo staviti pod svoju vlast, ako treba i silom. U isto vreme sa predsedničkim izborima održani su referendumi o tome da li Tajvan treba da traži članstvo u UN, kao i da li treba da se priključi UN pod zvaničnim nazivom Republika Kina. Referendumi nisu uspeli pošto na referendum nije izašlo 50 odsto birača.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari