Novi američki predsednik Barak Obama poručio je svojim sunarodnicima da se država trenutno suočava s krizom bez presedana koja „zahteva akciju bez presedana“. U prvom radijskom obraćanju naciji posvećenom isključivo ekonomiji Obama je još jednom pozvao Kongres da što pre usvoji njegov veliki paket finansijske pomoći ekonomskom sektoru.

„Ako ne delujemo čvrsto i brzo, loša situacija bi mogla da postane još gora“, rekao je predsednik SAD. Obama je izrazio očekivanje da će u roku od mesec dana plan za oporavak ekonomije postati zakon. Petominutno radijsko obraćanje nastavak je napora koji je započeo ovog meseca u cilju dobijanja brze podrške u Kongresu za zakon o potrošnji 825 milijardi dolara za koji veruje da će izvući privredu iz recesije. Obamin plan obuhvata modernizaciju škola i infrastrukture, izvođenje javnih radova, kao i kompjuterizaciju zdravstvenih podataka korisnika.

Prema njegovim rečima, plan obnove ekonomije mogao bi da spase ili otvori tri do četiri miliona radnih mesta, a istovremeno i da omogući investiranje u prioritete kao što je razvoj čistih energija, obrazovanje i poboljšanje efikasnosti zdravstenog sistema. Obama je kazao da namerava da udvostruči američki kapacitet stvaranja energije iz obnovljivih izvora kao što su vetar, sunce i biogoriva, i da izgradi nove elektromreže. „Uštedećemo poreskim obveznicima dve milijarde dolara godišnje time što će 75 odsto federalnih ustanova štedeti energiju a prosečnoj porodici 350 dolara od računa za energiju time što ćemo 2,5 miliona kuća zaštititi od vremenskih nepogoda“.

Plan uključuje i inicijativu za finansiranje čiste energije sa garancijama za zajmove i drugim finansijskim mehanizmima čiji je cilj da podstaknu 100 milijardi dolara u finansiranje čiste energije u periodu od tri godine, dodao je Obama. Predsednik SAD rekao je i da plan obnove privrede uključuje i fondove za kompjuterizaciju zdravstvenih dosijea u narednih pet godina, čime bi se uštedele milijarde dolara u zdravstvenoj službi i „bezbrojni životi“.

 

Plan Francuske o „udomljavanju“ zatvorenika iz Gvantanama

Berlin – Francuska je sačinila plan da članice Evropske unije prihvate oko 60 zatvorenika iz zatvora u američkoj bazi Gvantanamo koji predsednik SAD Barak Obama želi da zatvori, preneo je juče nemački nedeljnik Špigl. Ministarstvo spoljnih poslova u Parizu odbilo je da komentariše navode iz teksta u kojem se kaže da je Francuska poslala planove članicama EU uoči sastanka šefova diplomatija u ponedeljak u Briselu. Vlade članica EU, koje su godinama pozivale Vašington da zatvori zatvor u bazi na Kubi, pod pritiskom su da pomognu Obami da „udomi“ neke od oko 245 zatvorenika. Špigl navodi da je Francuska predložila članicama EU da prihvate oko 60 zatvorenika za koje se veruje da su nevini, a koji bi mogli da se suoče s proganjanjima ili torturom ako bi bili poslati u matične zemlje. U Nemačkoj kao i u drugim evropskim zemljama, podeljena su mišljenja da li prihvatiti zatvorenike iz Gvantanama. Nemački šef diplomatije Frank-Valter Štajnmajer je izrazio spremnost za takav korak, dok se ministar unutrašnjih poslova Volfgang Šojble tome protivi. Prema francuskom planu, svaka članica EU bi odlučila da li da prihvati zatvorenike i koliko njih, navodi Špigl. Zemlje koje nisu članice, poput Norveške ili Švajcarske, takođe bi mogle biti kontaktirane.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari