U Smederevu je uz finansijsku podršku opštine objavljena Knjiga promena, najobimnije romansirano istoriografsko delo ikad štampano o tom gradu. Knjigu promena autora Milosava Slavka Pešića, udruženim snagama objavili su Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture, Centar za kulturu, Muzej, Narodna biblioteka i Istorijski arhiv Smedereva.

U Smederevu je uz finansijsku podršku opštine objavljena Knjiga promena, najobimnije romansirano istoriografsko delo ikad štampano o tom gradu. Knjigu promena autora Milosava Slavka Pešića, udruženim snagama objavili su Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture, Centar za kulturu, Muzej, Narodna biblioteka i Istorijski arhiv Smedereva. „Pešić je pročitavao razglednice koje su iz Smedereva putovale svetom pred kraj 19. do pozne druge polovine 20. veka. Sledeći izbledeli trag razglednica dešifrovao je ispisane rukopise, istražio i protumačio okruženje, prilike, arhitekturu, događaje i sudbine pošiljalaca i primalaca, njihove rodoslove, promene ponašanja i karaktera domorodaca posebno pred, tokom i po okončanju dva svetska rata,“ zapisao je jedan od petorice recenzenata.
Suštinu knjige u 32 poglavlja objašnjava podnaslov Romansirana ilustrovana prošlost Smedereva. Tekstualni deo knjige na 470 stranica obuhvata i više od 300 raritetnih razglednica Smedereva, pretežno štampanih polovinom 19. veka i oko 150 fotografija značajnih događaja i znamenitih „malih ljudi“ grada. Knjiga donosi i niz dokumenata iz službenih arhiva i privatne ostavštine, kao i mnoštvo ličnih i poslovnih oglasa iz starih žurnala koji boje milje tadašnje varoši.
Milosav Slavko Pešić, autor tridesetak pesničkih i proznih knjiga, priredio je tri poetske antologije i izbor savremene slovenačke proze. Takođe je sačinio izbor, preveo i komentarima opremio knjigu Mocartovih pisama ženama koju je, zbog prevoda, magazin Plejboj proglasio knjigom meseca. U Knjizi promena, pored razglednica, reprodukovane su litografije, gravire i crteži starog Smedereva nekolicine najznačajnijih putopisaca. O Smederevu su, pored srpskih istoričara, pisali turski putopisac Evlija Čelebija, češki istoričar Konstantin Jireček, arheolog i etnograf Feliks Kanic, burgundski vitez Bertrandol de la Brokier i jedan od najučenijih humanista 15. veka Enej Silvije Pikolimini, kasniji papa Pije Drugi. Autor poluvekovne romansirane i ilustrovane hronike nekadašnje duhovne, političke i kulturne prestonice Srbije Milosav Slavko Pešić dopisnik je Novinske agencije Beta iz Smedereva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari