"Bez promene vlasti nema reformi": Debata Nove ekonomije o obrazovanju 1foto (BETAPHOTO/DRAGAN GOJIĆ)

Za reformu obrazovanja u Srbiji potrebno je da se promeni vlast, ocenili su danas učesnici debate Nove ekonomije, na kojoj je upozoreno da su sve lošiji rezultati učenika na PISA testiranju i da četvrtina učenika ne nastavlja školovanje posle osnovne škole.

Učesnici debate „Obrazovanje kao ključni resurs budućnosti – kad ćemo preći sa reči na dela“ ocenili su da sadašnja vlast ne želi da reformiše obrazovanje i složili se da je za podizanje kvaliteta obrazovanja u Srbiji neophodan novac, prvenstveno podići izdvajanja za tu oblast na pet odsto iz budžeta, kao u Evropskoj uniji.

Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić ukazao je da Srbija tek 3,3 odsto BDP ulaže u obrazovanje, a da manje izdvajaju jedino Albanija i Rumunija, dok je taj procenat na novou sveta 4,2 odsto.

On je dodao da 80 odsto tog novca odlazi na plate zaposlenih u obrazovanju, a da su one ispod nivoa prosečne zarade i da su za 25-30 odsto manje nego u privredi, kao i da na vidiku nema povećanja, jer je država projektovala ulaganja u druge stvari.

Vlast je uzurpirala sve resurse, te su za reformu obrazovanja neophodne političke promene, zaključio je Arsić.

Bivša rektorka Univeziteta u Beogradu Ivanka Popović je ocenila da bez sistematskog pristupa i promene načina funkcionisanja obrazovanja neće doći do promena.

Ona je rekla da je to politički problem i dok se ne obezbedi sistem koji poštuje svoje zakone, nema rezultata.

Moramo se angažovati, nema ko drugi, za kvalitetno školovanje. Ako ne učinimo nešto budućnosti nam nema, moramo se boriti. Bez toga, ona druga strana radiće šta želi, poručila je ona.

Profesorka književnosti Jasna Janković navela je da sve neuspele reforme prosvete pokazuju da Srbiji ne treba obrazovanje i da od njene decentralizacije i depolitizacije nije bilo ništa, a da se jedna četvrtina učenika gubi, jer ne upiše ništa posle osnovne škole.

Jeste sve u novcu, rekla je ona i dodala da ozbiljna reforma ne može bez para, a put je u platnim razredima, jer jednake plate su i dovele do nezainereteroivanosti nastavnika.

Jedna školska generacija je 65.000 učenika u Srbiji, a nedavno se na audiciju za jedan rijaliti program koji je u toku prijavilo 73.000 mladih, ukazala je Janković.

Prema njenim rečima, PISA testiranja se u Srbiji sprovode već 20 godina i sva je prilika da će i novi rezultati koji će biti objavljeni u novembru pokazati isti, nepromenjen nivo

Istoričar Milan St. Protić je izjavio da je glavni problem Srbije to što autokratska vlast ne želi načitane i slobodoumne ljudie.

Zato ih i nećemo, jer je mnogo lakše manipulisati nacijom neobrazovanih i zatucanih, zato ovde od reforme obrazovanja neće biti ništa, rekao je Protić.

Advokat Rodoljub Šabić izjavio je da sve dok u Srbiji imamo kontinuitet „brutalne korupcije“, po čemu je Srbija među najgorim u Evropi, ni u obrazovanju niti u bilo kojoj drugoj oblasti ne možemo imati nikakav kvantitativan rezultat.

Profesor i redovni član SANU Vladica Cvetković je ocenio da jeste prvi korak da se autokratski režim proimeni.

Ali me brine to što ne vidim prosvetiteljski talas ni sa koje strane, dodao je on, uz ocenu da se unutrašnje mane univerziteta mogu promeniti bez  „reagovanja iz BDP“.

Osnivač Fondacije „Alek Kavčić“ Aleksandar Kavčić rekao je da se u Srbiji ne ceni proizvod obrazovanja – učen čovek.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari