Kako se približava 2. april, dan održavanja susreta Grupe 20, koju čine najrazvijenije industrijske nacije (G-8), te zemlje ubrzanog ravoja (Kina, Indija, Brazil…), kao i evropske zemlje poput Holandije i Španije, rastu i napetosti i očekivanja, medijski interes i protesti. Tako je u subotu u Londonu oko 35.000 ljudi prošetalo Hajd parkom i time započelo najavljene petodnevne demonstracije.

Slično je bilo i u Berlinu i Frankfurtu. Nemačko predstavništvo ATTAC-a govori o 40.000 učesnika pod motom: „Nećemo da plaćamo za vašu krizu“. Na ogorčenim, ali i na momente duhovitim izlivima gneva upriličena je fiktivna sahrana pljačkaške verzije nekontrolisanog kapitalizma, one koja je celi svet i uvalila u nevolju još nepojmljivih razmera.

Iako se već sada može reći da samit G-20 u Londonu neće biti novi Breton vuds, nego će se postojećim institucijama, osnovanim 1944. upravo u Breton vudsu, na primer Međunarodnom monetarnom fondu, pridati još veći značaj, susret na vrhu Grupe 20 u Londonu se gotovo jednoglasno u medijima naziva „svetskim finansijskim samitom“. Pitanje legitimnosti takve atribucije je manje važno od onog što je većprocurelo u javnost. U nacrtu zaključnog kominikea, kojeg je britanska vlada uputila svim učesnicima skupa u Londonu, kaže se, naime, da se ovim skupom žele dati impulsi povišenju „rasta za dva odsto i stvaranju 19 miliona radnih mesta“.

Reči pod navodima su ovde predstavljene prema Špigl onlajnu od 28. marta. U Špigelovoj interpretaciji govori se potom preciznije o 19 miliona „novih radnih mesta“ i sveobuhvatnim merama, za koje će biti neophodna podrška od 2.000 milijardi dolara. Navodno, o tome je većpostignuta saglasnost među učesnicima samita u Londonu. Dogovori ministara finansija obično prethode onome što će potom „aminovati“ šefovi država ili vlada učesnica . Prema Špiglu, u nacrtu zaključnog kominikea predviđa se i proširenje kontrole na „sva finansijska tržišta, instrumente i institucije, uključujući i hedžfondove, koji su sistematski važni“. Zemlje koje pripadaju Grupi 20 žele do kraja godine da usvoje i „temeljne smernice“ koje se tiču zarada finasijskih menadžera. A takozvane poreske oaze i zemlje koje se budu opirale kontrolama i ne budu kooperativne, moraju biti izložene sankcijama.

U londonskom nacrtu završnog dokumenta ovog važnog skupa, zvao se ili ne zvao opravdano „svetskim fiinansijskim susretom na vrhu“, takođe se kaže i sledeće: „Mi smo odlučni da ponovo uspostavimo rast proizvodnje, da se suprotstavimo protekcionizmu i izvršimo reformu naših tržišta i institucija. Verujemo da otvorena svetska privreda, koja se bazira na principima tržišta, delotvorne regulacije i jakih globalnih institucija, osigurava održivu globalizaciju s rastućim blagostanjem za sve“!

Ferero-Valdner: Rano za razgovor o većoj ulozi Kine u MMF-u

Peking – Evropskoj uniji ne smeta sve veća uloga Kine u svetu, ali veruje da je prerano da se na samitu G-20 odlučuje o zahtevu Pekinga da ima više prava u svetskim finansijskim organizacijama, rekla je juče Komesaraka EU za spoljne poslove Benita Ferero-Valdner. Ona je izjavila da će skup u Londonu biti usredsređen na „konkretne rezultate“ u oživljavanju svetske ekonomije. Uoči samita u četvrtak, Kina je uskomešala međunarodnu finansijsku javnost predlogom da se svet okrene većoj upotrebi Specijalnog prava vučenja (SDR) MMF-a, kao valuti međunarodnih rezervi. Beta

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari