Odbrana ne prihvata odgovornost Armije BIH

Odbrana bivšeg komandanta Glavnog štaba Armije BIH Rasima Delića ne prihvata sugestiju predsjedavajućeg suca Bakone Molota da Armija BIH snosi zakonsku odgovornost zato što nije zaštitila 25 hrvatskih civila i vojnika HVO koje su u Bikošima, kod travničkog sela Maljine, 8. juna 1993. godine strijeljali pripadnici odreda „El Mudžahid“. Sudija Moloto je to rekao na jučerašnjoj sjednici, nakon što je svjedok optužbe Asim Delalić, bivši komandant vojne policije 306. brdske brigade Armije BIH, naveo da su mudžahedini zarobljene hrvatske civile i vojnike u Bikošima oteli od pripadnika Armije BIH, a nakon toga ih strijeljali.
Reagujući na ovu izjavu kobranilac Rasima Delića Nikolas Robson je juče rekao da odbrana, u situaciji u kojoj se pojavila „treća strana“, odnosno mudžahedini koji su oteli zarobljenike, ne prihvata da Armija BIH snosi zakonsku odgovornost za sudbinu zarobljenika, niti da je bilo nužno pravno goniti mudžahedine. Sudija Moloto mu je kratko odgovorio da Pretresno vijeće do sada nije donijelo stav o tom pitanju. Nakon ove razmjene, započelo je svjedočenje Murata Softića, bivšeg šefa Delićevog kabineta, putem kojeg je optužba u dokaze uvodila dokumente koji ukazuju da je bivši komandant Glavnog štaba bio upoznat sa zločinom u Bikošima.
Svjedok je potvrdio da je, po zahtjevu tadašnjeg specijalnog izvjestitelja UN Tadeuša Mazovjeckog, od komande Trećeg korpusa zatražen iscrpan izvještaj o zločinu u Bikošima koji je potom proslijeđen Ministarstvu inostranih poslova. O detaljima ovih dokumenata, međutim, nije bilo riječi.
Odbrana je u unakrsnom ispitivanju ukazivala na organizacionu strukturu Glavnog štaba Armije BIH i mogućnost da su o nekim pitanjima, u odsustvu generala Delića, odlučivali njegovi tadašnji zamjenici Stjepan Šiber i Jovan Divjak.