Odluka koja može da prekine saradnju

Presuda po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za genocid biće objavljena 26. februara pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. U BIH se, u očekivanju presude otvaraju oštre polemike pravnika i političkih stručnjaka na relacijama od Banjaluke, Sarajeva, preko Haga do Beograda.
Učesnici u emisiji „Aktuelni razgovori“ RTRS, svaki na svojoj strani pokazali su optimizam po pitanju presude. Agent po tužbi BIH Sakib Softić rekao je da je pravni tim BIH uspio dokazati optužnicu, dok savjetnik predsjednika Srbije za haška pitanja Jovan Simić smatra da „Beograd ne treba biti zabrinut“.
– Sud u Hagu je ozbiljna institucija i određene činjenice iznesene protiv Srbije i Crne Gore ne stoje. Mislim da još uvijek politika vodi glavnu riječ. Ne može se govoriti o genocidu jer bi to moralo da znači da je mnogo genocida počinjeno u različitim dijelovima BIH, rekao je Simić.
Međutim, Softić očekuje da se presudi da je Srbija ili počinila genocid ili dopustila da se genocid desi jer nije kaznila počinioce.
– Tužba je podnesena 1993. gosdine, a odluku je donio tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BIH Alija Izetbegović i dogovorio, na osnovuu prepiske sa Frensisom Bojlom, detalje tužbe za genocid, rekao je Softić.
Miroslav Mikeš, doktor ustavnog prava, nekoliko puta je napominjao da se „stvari ne trebaju prejudicirati i da presuda neće biti onakva kakva je zamišljena od strane jednog dijela BIH, a ne cijele BIH“.
– Tužba je sastavljena 1993. godine od Republike BIH, a jedna trećina građana se izjasnila da ne priznaje tužbu. Postavlja se pitanje da li je to tužba Bošnjaka protiv Srba, a ne jedne protiv druge države, rekao je Mikeš.
Prema mišljenju političkog analitičara Dušana Janjića „svi se suzdržavaju od prognoza iako postoje indicije da je napravljen politički kompromis“.Janjić je istakao da je više nego očigledno da je i tužba dio ratne politike i instrument politike.
– Polazna osnova bila je da niko i ništa ne može dokazati da su Srbija i srpski narod imali namjeru da unište bošnjački i hrvatski narod. Pomenuta tužba više liči na ratnu propagandu nego na tužbu, rekao je tom prilikom Radoslav Stojanović pravni zastupnik Srbije i Crne Gore ističući da bi negativan ishod tužbe imao loše posljedice po buduće odnose dvije zemlje.
– Ako Srbija bude proglašena krivom za genocid, buduće saradnje teško će moći biti. Sud teško može da donese presudu kojom, ne da neće riješiti spor, nego će taj spor zaoštriti, zaključio je Stojanović.