Pravilnik o programu završnog ispita koji predviđa drastične promene u načinu bodovanja pri upisu u srednje škole već je stupio na snagu, tako da Nacionalni prosvetni savet (NPS) neće ponovo razmatrati taj dokument. Ova tema biće na dnevnom redu NPS-a u utorak, ali samo kao informacija, što praktično znači da naknadnih promena neće biti, jer po zakonu poslednju reč ima ministar prosvete.

Dakle, naredna generacija malih maturanata na završnom ispitu moći će da osvoji najviše 30 poena (po 10 na testovima iz srpskog, matematike i kombinovanom) dok uspeh iz osnovne škole donosi maksimum 70 bodova, umesto nekadašnjih 60.

Podsetimo, NPS je u junu utvrdio predlog po kome bi testovi iz srpskog i matematike nosili najviše po 10 bodova, a kombinovani 20. Iza takvog predloga, koji je formalno uradio Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja stao je lično ministar prosvete Srđan Verbić, a za njegovo usvajanje na NPS-u bio je presudan glas Zorane Lužanin, koja je sada pomoćnica ministra u Ministarstvu prosvete. Na sednici NPS bilo je razmimoilaženja oko bodovanja testova, ali nikada nije doveden u pitanje odnos broja poena iz osnovne škole i sa završnog ispita koji se računaju pri upisu u srednje škole.

Predstavnici Ministarstva promenu stavova sada obrazlažu rezultatima analize koju su radili preko leta, ne bi li đaci na početku školske godine znali šta ih na kraju čeka. A ta analiza pokazala je da postoji korelacija između školskog uspeha i rezultata na maloj maturi, iz čega su predstavnici prosvetne vlasti izvukli zaključak da, uz sve slabosti, nastavničkim ocenama treba verovati. Statistička veza utvrđena je u svim predmetima koji se polažu na maturi. Međutim, izveštaj o sprovođenju prošlogodišnje male mature, koju je uradio Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, pokazuje suprotno.

Naime, Zavodova analiza testova iz srpskog i matematike jasno ukazuje da u osmoletkama postoje ozbiljni problemi s ocenjivanjem i da u školske ocene ne treba imati poverenja. Apostrofiran je ne samo preveliki procenat vukovaca već i nerealan broj odličnih učenika na kraju osmog razreda. Analiza je pokazala da postoji korelacija između uspeha i rezultata koje učenici postižu na maloj maturi, što je uočilo i Ministarstvo, ali da ona nije dovoljna da bi se smanjio uticaj završnog ispita pri upisu u srednje škole. Ukazano je da kriterijumi ocenjivanja variraju od škole do škole, pa tako đaci sa različitim ocenama mogu da postignu isti rezultat na maturi. Zanimljivo je da je u pisanju ovog izveštaja učestvovao i Srđan Verbić, koji je tada bio zaposlen u Zavodu.

Vukovci, nervoza i lažne ocene

Radivoje Stojković, predstavnik Zajednice gimnazija Srbije u NPS, kaže da je promena odnosa broja bodova za upis u srednje škole izbalansirana i da će doprineti smanjenju nervoze đaka, jer je završni ispit prva stepenica u njihovom daljem školovanju. On smatra da je raspodela bodova po testovima sada mnogo bolja, napominjući da se u najvećem broju zemalja na sličnim ispitima polažu srpski i matematika. Branislav Pavlović, član NPS iz reda sindikata obrazovanja, ocenjuje da će promene samo povećati broj vukovaca i lažnih ocena. „Ministar najavljuje da će sprovesti obuku nastavnika za ocenjivanje, ali za to su potrebne godine“, navodi Pavlović.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari