Odnosi Milanović-Komšić

Žarko Puhovski: Bojim se da neće. BiH ne funkcionira kao politička zajednica koja ima poziciju prema inozemstvu.

Slavo Kukić: U BiH doista nemamo jedinstvenu niti unutarnju, niti vanjsku politiku. Bosna i Hercegovina ne funkcionira kao jedinstvena politička zajednica. Kad je riječ o Hrvatskoj, izbor novog predsjednika nije dovoljna pretpostavka da bi došlo do kvalitativnih promjena u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. O takvim promjenama moglo bi se govoriti tek u slučaju da na slijedećim parlamentarnim izborima dođe do promjene vlasti. Što se tiče gospodina Milanovića, želim vjerovati da će on emitirati drugačije poruke od onih koje je emitirala gospođa Grabar Kitarović, iako su neki njegovi stavovi iz perioda kada je bio premijer za mene bili problematični.

Puhovski: Milanović nema puno šansi da se ogluši o takozvani patriotski zov i on će se toga do neke mjere držati. S druge strane, ne smije se zaboraviti da je ključni problem u tomu što čovjek, koji službeno predstavlja hrvatsku komponentu u Predsjedništvu BiH, otkad je došao na tu funkciju nije radio ništa drugo nego se svađao sa hrvatskom stranom i u BiH i u Hrvatskoj. To je nešto što je doista zaprepašćujuće tako da su se Čović i društvo oko njega vezali uz Dodika kao svog čovjeka u Predsjedništvu BiH, što je dovelo do potpuno perverzne situacije.

Kukić: Milanović vjerojatno ima razloga da zbog svega onoga što se događalo na sam dan izbora bude zahvalan Draganu Čoviću. Ja sam poprilično siguran da su veliki redovi na biralištima u BiH motivirali liberalni dio hrvatskog biračkog tijela, koji nije kanio izaći na izbore, da ipak ode na biračko mjesto i glasuje kako bi spriječili da se odluka o predsjedniku Hrvatske donosi izvan Hrvatske. Mislim da euforija bosanskohercegovačkih Hrvata oko izbora u Hrvatskoj nije dobra niti za Hrvatsku, niti za Bosnu i Hercegovinu, niti za Hrvate u BiH. Mislim da bi Hrvatska trebala da izvrši korekciju u svome izbornom zakonu i maksimalno minimizira utjecaj građana BiH na izbore u Hrvatskoj. Jer sadašnjim ponašanjem bosanskohercegovački Hrvati šalju poruku da u BiH nisu svoji na svome, već da su prihvatili poziciju nacionalne manjine. Ja mislim da je to pogubno, jer time daju argumente onima koji bi ih rado vidjeli u toj poziciji.

Puhovski: Milanović nema svjetonazorskih problema sa Dodikom kao što su ih imali Kolinda Grabar Kitarović i Plenković. Tek nakon što im je Dodik pomogao u nekim stvarima, hrvatska vlada je pristala da napravi most kod Gradiške na koji je Dodik čekao dvije godine. To je učinjeno iz političkih razloga nakon dugih intervencija s Čovićeve strane. Ali osnovni problem je skandalozno ponašanje Komšića.

Kukić: Ja mislim da za Milanovića ne bi bilo dobro da prešutno odobrava savez Dodik – Čović. Hoće li to on učiniti ili neće – ne znam. Ali sasvim je izvjesno da je od devedesetih godina do danas iz Republike Srpske nestalo preko 150.000 Hrvata. Te ljude danas niko ne spominje, niti njihova prava po osnovu činjenice da su u tom dijelu BiH njihova ognjišta. Mislim da bi jasnom pozicijom prema Dodiku i Čoviću, koji to tolerira, Milanović poslao poruku da mu je stalo do njegovih sunarodnika u BiH. Spadam u ljude koji su jako podupirali Željka Komšića 2014. godine, ali danas imam stotinu zamjerki na njega i o tome govorim i pišem. Ne mogu, međutim, reći da Željko Komšić nije izabran po Ustavu i po zakonu BiH. To je pozicija koju bi u odnosu na Komšića trebao imati i Zoran Milanović.

Puhovski: Mislim da bi Komšić morao nešto uraditi da to učini mogućim. Ponavljam, Komšić se od trenutka kada je postao član Predsjedništva naglašeno ponašao protuhrvatski. I to je nešto što netko tko je predsjednik Hrvatske ne može samo tako progutati u ime bivšeg prijateljstva.

Kukić: Slažem se da politika, koju nakon izbora 2018. godine vodi Komšić, nije politika koja je imanentna čovjeku građanske i socijaldemokratske provenijencije – kakvim se on predstavlja. Ne vjerujem da bi moglo doći do sastanka Milanovića sa Komšićem jedan na jedan, ali će svakako doći do sastanka s Predsjedništvom. Siguran sam da će Zoran Milanović stvarati pretpostavke za normalizaciju odnosa koji su u zadnjih godinu dana bili gotovo pa na nultoj točci. Pitanje je, međutim, koliko će to imati značenja za stvarnu promjenu, jer je politika sadašnje hrvatske vlade takva kakva jest. Dođe li do promjene vlasti u Hrvatskoj, onda bi se mogao očekivati potpuno drugačiji odnos prema BiH. Međutim, kakvi će inputi za tu promjenu dolaziti iz BiH – to je teški reći budući da Bosna i Hercegovina nema jedinstvenu državnu politiku.

Puhovski: Ako na izborima u Hrvatskoj i dođe do promjene vlasti, odnosi između dvije zemlje se neće mnogo promijeniti dok se čitav niz stvari unutar Hrvatske i BiH ne promijeni. Recimo, mi smo imali situaciju da je prije dvije godine jedna osoba u petak bila veleposlanica ili ambasadorica BiH u jednoj evropskoj državi, a od ponedeljka je bila zastupnica Hrvatske u Evropskom parlamentu. To su stvari koje su po mom sudu potpuno nedopustive. Da se te stvari ne bi dešavale, mora doći do ozbiljne promjene u političkom stavu jedne i druge strane. A meni se u ovom trenutku čini da je od jedne strane, a to je Bosna i Hercegovina, teško očekivati bilo kakve promjene. Naprosto zato što ne vidim da tamo netko uopće vodi politiku.