Odnosi Sarajevo-Zagreb

Jadranka Kosor: Postoji zastoj u dijalogu među institucijama – između dvije vlade i između Predsjedništva BiH i predsjednice Hrvatske – i nema nikakvih naznaka dogovora o otvorenim pitanjima. Meni se čini da ova generacija političara, koja vodi Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, nije dorasla toj zadaći.

Hasan Muratović: Ja mislim da su danas ti odnosi najgori. Samo da nabrojim nekoliko otvorenih pitanja na čijem se rješavanju uopće ne radi. Prvo, to je ugovor o granici između dvije države, zatim problem migranata, pitanje imovine BiH u Hrvatskoj i Hrvatske u BiH, most na Pelješcu i most kod Gradiške, odlaganje nuklearnog opada na Trgovskoj Gori, Deklaracija Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u BiH, izjave i postupci predsjednice Grabar Kitarović i stalni sukobi u medijima. Ovo je najduži period bez ikakvih posjeta između dvije države.

Kosor: Položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini nije dobar. Mnogi problemi proizlaze upravo iz te činjenice. Nakon posljednjih izbora za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jedan dio Hrvata u BiH smatra da nije izabran netko tko bi ih predstavljao u Predsjedništvu BiH. To je problem pred kojim ne trebamo zatvarati oči. Jedan dio Hrvata, koji je prognan za vrijeme rata, nije se vratio. Nije se vratio u Republiku Srpsku. Za to smatram najodgovornijim gospodina Dodika. A Dodik, koji se obrušava na biskupa Komaricu – najvećeg zaštitnika Hrvata u BiH – glavni je partner Draganu Čoviću koji se deklarativno zalaže za poboljšanje položaja Hrvata. To je jedan zatvoreni krug iz kojeg teško da vidim izlaz.

Muratović: Ne mislim da je položaj Hrvata u BiH glavni problem. Od Dejtonskog sporazuma do danas ništa se nije promijenilo u položaju Hrvata. Apsolutno ništa, osim što Dragan Čović nije izabran za člana Predsjedništva, pa je HDZ BiH od toga napravio najveći problem. Taj problem se, naravno, treba rješavati, ali to ne znači da ga treba dizati na nivo međudržavnih odnosa. I uopće, rekao bih da se odnosi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske dominantno kreiraju u HDZ-u BiH čije stavove prihvaća HDZ Hrvatske i proglašava ih državnim, mada svi ljudi u Hrvatskoj ne misle tako. Ogroman broj Bošnjaka i Hrvata u BiH želi dobre odnose sa Hrvatskom.

Kosor: Najviši dužnosnici Hrvatske i gospodin Čović vrlo su usklađeni i međusobno se podupiru. To je činjenica. Ne bih se nikako htjela staviti u poziciju odvjetnice HDZ-a BiH, ali činjenica je da tu stanku podupire velik broj Hrvata, državljana Bosne i Hercegovine. S druge strane, slažem se da je princip izbora predstavnika sva tri naroda u Predsjedništvo BiH isti od Dejtona do danas. Nikakvih problema nije bilo kada je gospodin Čović bio izabran u Predsjedništvo. Međutim, kada je po istom principu izabran gospodin Komšić taj izbor se problematizira jer mnogi tvrde da on nije izvorno predstavnik hrvatskoga naroda. O tim činjenicama treba otvoreno govoriti, a ne stavljati ih na sto kada vam to odgovora, a kada vam ne odgovora držati ih ispod stola. Ali svakako ne treba zanemariti činjenicu da jedan broj Hrvata u Bosni i Hercegovini smatra da izborom gospodina Komšića nema svog legitimnog predstavnika.

Muratović: HDZ BiH neprekidno traži izmjenu izbornog zakona. Prijedlog izmjene izbornog zakona bio je prije izbora na dnevnom redu parlamenta, ali ga HDZ nije prihvatio zato što nije bio onakav kako to HDZ hoće. Ni o čemu drugom se nikada nije razgovaralo, a siguran sam da bi svako prihvatio takav razgovor. Bilo bi strašno neodgovorno ne prihvatiti prijedlog da se razgovara o položaju jednog naroda u Bosni i Hercegovini.

Kosor: Predstavnici Hrvatske su se nekoliko puta sastajali sa gospodinom Čovićem nakon izbora na kojima on nije izabran za člana Predsjedništva BiH, a kontakti redoviti. A ponavljam da kontakata sa izabranim članovima Predsjedništva nema. Nikome u državnom vrhu nije smetalo što je gospodin Čović bio nazočan na proslavi neustavnog Dana Republike Srpske, kada je bio odlikovan čovjek koji u Hrvatskoj osuđen za ratne zločine. Čudi me da nitko iz hrvatskog državnog vrha na to nije reagirao. Za mene je tragikomično da se kao jedan od stupova zaštite Hrvata u Bosni i Hercegovini predstavlja Milorad Dodik, čovjek koji slavi osuđene ratne zločince poput Karadžića i Mladića, ljude koji su napravili puno zla i Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Muratović: Neke izjave predsjednice Grabar Kitarović su vrlo razorne. Ako u trenutku, kada se cijeli svijet bori protiv terorizma. kažete da u Bosni i Hercegovina ima 10.000 potencijalnih terorista – to djeluje razorno na mnogim važnim destinacijama u svijetu. Ona je populista, ona slijedi Tuđmanovu politiku iz prve faze njegovih odnosa sa Bosnom i Hercegovinom i potpuno je odbacila Tuđmanovu politiku iz njegovog posljednjeg perioda. Jako me čudi da je njeni savjetnici, recimo, Mate Granić kojeg neobično cijenim, puštaju da govori sve te stvari.

Karabeg: I na kraju, šta bi trebalo uraditi da se poboljšaju odnosi između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, da bude onako kao što je premijer Plenković nedavno izjavio da Bosna i Hercegovina nema većeg prijatelja i saveznika od Hrvatske?

Muratović: Bio bih jako sretan kada bi ta njegova izjava bila tačna. Šta bi trebalo uraditi? Trebalo bi obnoviti rad Vijeća za saradnju dvije zemlje, da se dvije vlade i predsjednica Hrvatske i članovi Predsjedništva BiH počnu sastajati, da stavljaju na dnevni red jedno po jedno pitanje i da ih rješavaju. Ako ih ne mogu rješiti postoje međunarodne arbitraže. Treba prestati s ružnom retorikom u medijima i pustiti narod da surađuje kao što je to i prije radio.

Kosor: Prijateljstvu među državama, kao i prijateljstvo među ljudima, treba svaki dan dokazivati. Nisu dovoljne deklarativne izjave nego prijateljstvo i suradnju treba njegovati. To je krhka biljka koju treba zaljevati djelima, a ne samo riječima.