Održivi povratak Srba je za Hrvatsku prioritet

Hrvatski predsednik Stjepan Mesić izjavio je juče da je povratak manjina, posebno pripadnika srpske manjine, apsolutni prioritet Hrvatske, jer procesu povratka suživotu, toleranciji i ravnopravnosti svih građana nema alternative. Mesić je na jučerašnjem predstavljanju istraživanja UNHCR pod nazivom „Održivost manjinskog povratka u Hrvatskoj“ temu povratka ocenio kao vitalnu za Hrvatsku i njene interese, napomenuvši da omogućavanje povratka izbeglica srpske nacionalnosti „nije poklon ili gest velikodušnosti“.
„Upravo suprotno – stvaranje uslova za povratak svih, pa naravno i Srba, je hrvatski nacionalni interes u pravom smislu te reči“, rekao je Mesić, dodajući da je to moralna obaveza Hrvatske, jer velika većina izbeglih Srba, kako je rekao, nije činila zločine već su i sami bili žrtve Miloševićeve velikosrpske ideje.
Konstatovao je da je dosta problema već rešeno, pominjući posebno obnovu kuća, izdavanje dokumenata i poboljšanu bezbednost područja povratka, ali je dodao da mnogo toga treba još učiniti da bi povratak bio održiv i kvalitetan, posebno naglasivši potrebu privrednog razvoja tih područja.
Istraživanje „Održivost manjinskog povratka u Hrvatskoj“ odnosi se na period od sredine 2006. godine na uzorku od 450 osoba, a cilj istraživanja bio je da se utvrdi procenat registrovanih srpskih povratnika koji trajno žive u mestima povratka. Istraživanje se odnosilo na oko 120.000 registrovanih povratnika, a njegovi rezultati su pokazali da stvarni povratnici čine oko 43 posto ukupno registrovanih. Oko 40 posto registrovanih povratnika ostalo je da živi izvan granica Hrvatske, većinom u Srbiji, oko šest posto nije se u potpunosti vratilo, ali povremeno borave u Hrvatskoj dok ih je 11 posto u međuvremenu umrlo. Prema rezultatima istraživanja, svaki drugi povratnik se oseća potpuno ili uglavnom siguran, većina ih nalazi razloge za zabrinutost, a 11 posto otvoreno izjavljuje da se ne osećaju sigurno u Hrvatskoj. Bolje ili puno bolje nakon povratka živi 73 posto ispitanih dok osam posto smatra da im je lošije nego u izbjeglištvu.
Struktura starosti povratnika pokazuje da je više od trećine povratnika starije od 65 godina, da deca i mladi ispod 19 godina čine 12 posto populacije, dok roditelji s decom čine 15 posto ukupnog broja povratnika, pri čemu su deca prosečno stara 24 godine. Svaki drugi povratnik je penzioner, a svaki treći nezaposlen.