Okrutni, inteligentni, hrabri i ponekad časni 1

Strah i trepet Karipskog mora, okrutni pirat koji hara pučinom, Riđobradi, klasično ostvarenje velikana stripa, autorskog tandema iz Belgije, Žan-Mišela Šarlijea (1924-1989) i Viktora Ibinona (1924-1979), nekada veoma popularan strip-serijal u Francuskoj, Belgiji i Holandiji, a kasnije i na prostorima bivše Jugoslavije, zahvaljujući novosadskoj Čarobnoj knjizi i prevodiocu Iliji Čanku (saradnik na prevodu Slobodan Jović), ponovo je pred ljubiteljima devete umetnosti u Srbiji, u dosad najluksuznijem izdanju.

Prva knjiga ovog serijala, sa dve početne epizode – Demon s Kariba i Kralj sedam mora, pojavila se nedavno, najavljujući još jedan izdavački poduhvat u okviru biblioteke Stari kontinent.

Smešten u kraj 17. i početak 18. veka, u prostoru Kariba, na Atlantiku ali i na Sredozemlju, ovaj strip često se poziva na istorijske događaje iz tog perioda, oživljavajući pred ljubiteljima stripa neobičan svet moreplovaca s obe strane zakona, kao i kompleksne odnose između velikih sila tog doba.

Velika pažnja u serijalu Riđobradi posvećena je detaljima i stvarnoj istorijskoj podlozi, a sam njegov lik zasnovan je na različitim stvarnim ličnostima, piratima i pomorcima (Hajrudin Barbarosa, Crnobradi, Bartolomju Roberts…) On je protagonista brojnih uzbudljivih avantura, u kojima mu hrabrost i inteligencija, kao i sposobnost rukovođenja omogućavaju da se, zajedno sa posadom, izvlači i iz najvećih teškoća.

Erik je njegov usvojeni sin (Tijeri), koji želi da pođe drugim putem, da budei pošte i častan, međutim, svi njegovi pokušaji da se udalji od opasnosti i života na ivici vraćaju ga u okruženje u kojem je odrastao.

Iako po karakteru nisu slični, i Riđobradi i Erik su izuzetni moreplovci, zadivljujućih strateških sposobnosti, i besprekorni su borci.

Teškom mukom izdržavši nalet tornada, putnici na jednom španskom galeonu, među kojima je bio i francuski plemić Anri de Monfort sa suprugom Brižit i sinom Tijerijem, ponadali su se da je najgore već iza njih.

Ali iskusni španski kapetan nije delio njihov optimizam. Poput svakog iskusnog pomorca iz tog doba, a reč je o godini 1715, znao je da će im trebati još mnogo sreće da izbegnu puno veću opasnost od tornada – trebalo je izbeći pirate jer su se nalazili u srcu njihovog carstva – u Karibima.

A taj dan sreće im je ponestao. Uskoro su se na horizontu pojavila jedra manjeg ratnog broda, brika, koji je bio mnogo brži od teškog galeona, a po pravcu koji je zauzeo videlo se da mu je cilj da se približi španskom brodu, čija posada je preduzela sve mere da se pripremi za obranu od napada.

Kad se na jarbolu zavijorila crna zastava sa simbolom sokola koji raširenih krila stoji nad mrtvačkom lobanjom, bilo je jasno da sledi borba na život i smrt: to je bila ratna zastava najpoznatijeg pirata na Karibima, Riđobradog, a brzi brod kojim je upravljao bio je poznat poput njegovog kapetana – to je bio čuveni Crni Soko… (koji će u ovom serijalu doživeti tri svoje varijante – dva brika i Crni Soko III s kojim uništavaju Alžir, gnezdo maurskih pirata).

Prva epizoda „najslavnijeg stripa o avanturama pirata“ – Riđobradi (Barbe-Rouge), pojavila se 1959. u francuskom strip-magazinu Pilot, pod nazivom Demon s Kariba (Le Démon des Caraďbes), i sa potpisom scenariste Žan-Mišela Šarlijea i crtača Viktora Ibenona, koji su bili i jedni od osnivača i pokretača tog magazina.

NJih dvojica su i pre rada na Riđobradom sarađivali na drugim projektima (Bak Dani).

Do 1969. Ibenon je realizovao osamnaest epizoda Riđobradog (nezavršivši epizodu Gusar bez lica), a potom će ga zameniti prvo Žiže (Žozef Žilen), a zatim Kristijan Gati i Patris Peleren.

Šarlije će i sa novim crtačima sarađivati na Riđobradom sve do 25. epizode (Le s Revoltes De La Jamaique), a nakon nje i on se povlači iz tog stripa.

Dve godine kasnije (1989) umire i Šarlije čime svet stripa gubi jednog velikog scenaristu i izvrsnog pripovedača. Serijal nastavljaju Žan Olivije i Gati, a 2006. Dargo objavljuje kraj serijala.

Popularnost i zanimljivost ove teme i stripa inspirisali su druga dva velikana, Alebera Uderca i Renea Gošinija da Riđobradog i njegove pratioce ubace u veliki broj epizoda Asteriksa, gde sipmpatični gusari nemaju baš mnogo sreće sa Galima (osim, možda, u epizodi Bakreno kazanče).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari