Milenko Jovanović: Opasnost od nuklearne katastrofe postoji teoretski, ali nije realna 1foto EPA-EFE/FOCKE STRANGMANN

U momementu kada ruske snage napadaju već treću nuklearnu elektranu u Ukrajuni, strah do nuklearne katastrofe širom Evrope raste iz dana u dan.

Milenko Jovanović iz Agencija za zaštitu životne sredine kaže da, teoretski, mogućnost katastrofe opostoji, ali da je ona malo izvesna i nerealna jer Rusi, pre svega, žele da prekinu napajanje Ukrajine električnom energijom, a ne da izazovu haos svetskih razmera u kojem bi i sami stradali.

– Najbitnije je znati da je opasnost od prelaska ograničenog ratnog sukoba u nuklearni rat – scenario apokalipse do koga ne sme doći (ali verovatnoća postoji). Realno gledano, ne verujem da Rusi imaju interes da oštete nuklearne centrale u Ukrajini jer bi to ugrozilo i rusku vojsku i građane Rusije. Takođe je evidentno da su Rusi mogli da sve atomske centrale krstarećim raketama pogode prvog dana da su hteli. Propagadna u 21. veku je glavno oružje u pravim i virtulenom ratovima, pa i sada – ukazuje naš sagovornik, koji je i predsednik Nacionalne ekološke asocijacije.

Koji je najgori scenario koji može da se desi?

U slučaju oštećenja reaktora u centrali (ma iz kog uzroka) odn curenja velike količine radiokatvnih elemenata i jedinjenja(kao kod havarije u Černobilu) najbitnije gde će taj radioaktivni oblak da se transportuje. To zavisi isključivo od visinskog vazdušnog strujanja, kao i od padavina koje bi deo radiokatvnosti ‚‚‚prizemljile‚‚ i na taj način zatrovale zemljište, površinske i podzemne vode.

Tokom transporta koncentracija radioaktivnosti se smanjuje zbog mešanja toksičnog i ‚‚normalnog‚‚ vazduha. Takođe treba znati da je na severnoj hemisferi, zbog rotacije Zemlje, preovlađujuće vazdušno strujanje zapadno, što statistički smanjuje mogućnost većeg ugrožavanja naše teritorije.

S obzirom na udaljenost Ukrajine od Srbije mora se računati i na pomenuto ublažavanje intenziteta zračenja koje bi eventulano moglo doći nad Balkan. Ali je činjenica da će narednih desetak dana visinsko strujanje biti nepovoljno za slučaj atomskog incidenta, odnosno neuobičajeno bi nad Balkan pristizao vazduh iz obasti pogođene ratnim dejstvima.

Da li detonacije na nuklearke mogu da izazovu povećan nivo radijacije?

Ako mislite na eksplozije bombi u i na samoj lokaciji reaktora, iako sam nedovoljno stručan za vojna i radijaciona pitanja, jasno je da bi bilo potrebno ošteteiti izuzetno moćne betonske bunkere u kojima je reaktor(reaktori) da bi došlo do incidenta ove vrste.

Siguran sam da oni (sa bilo koje strane) vrlo dobro znaju šta se može desiti bombardovanjem reaktora i da im to nije cilj. Plan onemogućavanja snabdevanja električnom energojom jedne zemlje ili regiona ne zahteva rušenje izvora već prekid u transportu bez ovakvom mogućih katastrofičnih scenarija.

Koliko su građani Srbije u opasnosti i šta im savetujete u slučaju različitih scenarija?

Građani Srbije kao i građani iz okruženja nisu u opasnosti do momenta malo verovatnog (rekao bih neverovatnog) razvoja događaja,a i tada postoji vremenski period od barem 24 sata dok bi radiokativni oblak došao nad Srbiju. Za to vreme se mogu sprovesti poznate i neophodne mere zaštite stanovnišva bez štetne panike.

Za to postoje stručne i nadležne institucije koje se neće igrati sa životom i zdravljem građana jer je to daleko veći nivo opasnosti od sadašnjeg nečinjenja na smanjenju zagađenja vazduha, vode i zemljišta.

Građani obmanjivani u vezi Černobila

Treba znati da je priikom incidenta u Černobilu došlo do obmanjivanja građana da vazdušno strujanje nije usmereno ka nama iako je bilo evidentno da jeste. Verovatno je bilo u pitaju sprečavanje panike, ali je cena bila da se građani nisu dovoljno štitili pri boravku napolju u tom periodu. Takav scenario danas nije izvestan.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari