Za nas, psihijatre, porodični slomovi i razmirice, tuče i neslaganja, bes alkoholičara i očaj članova njihovih porodica jeste, nažalost, nešto sa čime se susrećemo gotovo svakog dana i na šta smo gotovo navikli. Situaciju koja je na mene ostavila najdublji utisak doživela sam sasvim slučajno, van radnog mesta.

Za nas, psihijatre, porodični slomovi i razmirice, tuče i neslaganja, bes alkoholičara i očaj članova njihovih porodica jeste, nažalost, nešto sa čime se susrećemo gotovo svakog dana i na šta smo gotovo navikli. Situaciju koja je na mene ostavila najdublji utisak doživela sam sasvim slučajno, van radnog mesta. Dok sam se odmarala u svom dvorištu, u obližnjem parku zabavljali su se mladi – dva dečaka i dve devojčice, od kojih je jedna u rukama imala veliku flašu, pretpostavljam de je u pitanju bilo pivo, a druga neku flašicu. Na uporan, nekoliko puta izražen glasan zahtev jedne od devojčica da „odu na Kej da piju“, jedan od dečaka joj je odgovorio – „Neću da pijem. Ako ti jesi, ja nisam alkoholičar“. Prenerazilo me to što sam čula, i izazvalo u meni istovremeno duboku tugu i ohrabrenje. Tugu, zbog insistiranja devojčice da veče završi opijajući se na keju, i ohrabrenje zbog mladića koji je to bez ustezanja odbio – kaže psihijatar u pirotskoj bolnici dr Slađana Štetić.

I lekari pirotske bolnice upozoravaju da je alkoholizam sve raširenija pojava kod mladih. Psihijatar u Bolnici dr Slađana Štetić kaže da svakodnevno imaju prijave novih i kontrolu starih pacijenata.

Na žurkama prednjače devojčice

Prema istraživanjima Instituta za zaštitu zdravlja „Batut“, u Srbiji oko 50 odsto mladih povremeno pije alkoholna pića, 20 odsto se povremeno opija, a sedam odsto njih redovno pije. Suprotno uvreženom mišljenju, pije i veliki broj devojaka. „Na žurkama uglavnom najviše piju devojke. Nekoliko puta sam se napila i rekla neću više, ali te jednostavno atmosfera ponese. I tako čašica po čašica. A znam da je to ambis u koji se lako pada, a teško izlazi“, kaže šesnaestogodišnja

– Na našem odeljenju od alkoholizma leče se i adolescenti, odnosno osobe od 16 do 20 godina – kaže dr Štetić.
Ona naglašava da su krizne faze u životu pogodne za razvoj bolesti zavisnosti .
– Prva od njih je adolescencija, posle koje nastupaju krizni periodi u zrelom dobu, koje prouzrokuje život u disfunkcionalnoj bračnoj zajednici, razvod, gubitak bliskog člana porodice, gubitak posla kao egzistencijalne sigurnosti i mogućnosti za samodokazivanje kroz rad. Prelazak iz srednjeg u poodmaklo životno doba i nemogućnost uklapanja u novonastale životne situacije takođe je krizna faza u kojoj prestaju radne aktivnosti, deca odlaze iz roditeljskog doma, nastupa starost, a često i bolest i usamljenost – kaže o uzrocima alkoholizma dr Slađana Štetić.
Na Prijemnom odeljenju pirotske bolnice kažu da je najmlađi pacijent koji je došao kod njih da zatraži pomoć zbog konzumiranja prekomerne doze alkohola imao 14 godina.
– Proteklih godina zbrinuli smo veći broj dece u alkoholisanom stanju, različite intoksikacije, od teške pospanosti pa sve do potpunog gubitka svesti. Starosna granica se jeste pomerila u odnosu na raniji period ali su, na sreću, prisutni samo sporadični slučajevi opijanja mlađih maloletnika. Kritični periodi kada se javljaju mladi u alkoholisanom stanju jesu vreme raspusta, maturske večeri, a u vreme školskih obaveza petak i subota noću. Dolaze u pratnji vršnjaka koji su takođe pijani i, po pravilu, daju nedovoljno podataka o količini i vrsti pića koje je pacijent popio, i da li je eventualno koristio i dodatne stimulanse. To nam otežava rad, jer smo u obavezi da obavestimo roditelje o tome što se desilo – kaže šef Prijemnog odeljenja pirotske bolnice dr Dejan Veličković, specijalista urgentne medicine.
Maloletnici i oni nešto stariji koji su u više navrata imali ‘’bliski susret’’ sa alkoholom i zbog opijanja potražili pomoć lekara, nerado pričaju o tome. Ne žele toga ni da se sećaju.
– Nekoliko puta sam bio toliko pijan da sam jedva stajao na nogama. Tek u bolnici sam se posle lekarske pomoći osvestio i shvatio šta se desilo. Drugari su me tamo doveli. Molio sam lekare da ne zovu roditelje, jer ne smem na oči da im se pojavim – priča petnaestogodišnji I.M.
Svetski naučnici napravili su listu narkotika opasnih po život, na kojoj je alkohol na visokom, petom mestu, posle heroina, kokaina, barbiturata i uličnog metadona. Kao i kod svih bolesti zavisnosti, lečenje alkoholizma je dugotrajno i obuhvata lečenje pojedinca i porodice.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari