Stranačke kolege bivše premijerke Ukrajine Julije Timošenko saopštili su tokom vikenda da vlasti u Ukrajini pripremaju uvođenje vanrednog stanja kako bi se okončali masovni protesti. Jedan od lidera partije „Otadžbina“, Grigorij Nemirija, rekao je u telefonskom razgovoru agenciji Frans pres da saopštenje ukrajinskih bezbednosnih službi o pokretanju istrage o pokušaju „preuzimanja vlasti“ predstavlja pripremu za uvođenje vanrednog stanja.


Prema njegovim rečima, saopštenje vojske koja je od predsednika Viktora Janukoviča juče zatražila „hitne mere“ radi „stabilizacije“ situacije u zemlji, takođe, ukazuje da vlasti nameravaju da upotrebe silu.

Specijalne bezbednosne službe Ukrajine su u decembru zaplenile računare iz sedišta partije Batkivščina, a sinoć su saopštile da je otvorena istraga o pokušaju „preuzimanja vlasti“ za šta je zaprećena kazna do deset godina zatvora.

Ukrajinska opozicija više od dva meseca protestuje, zahtevajući, između ostalog, odlazak sa vlasti Janukoviča, zbog njegove odluke da ne potpiše sporazum o pridruživanju EU.

Ukrajinske vlasti stavile su u kućni pritvor lidera antivladinog pokreta Automajdan Dmitrija Bulatova zbog sumnje da je „organizovao masovne nerede“. Bulatov je pre osam dana otet u vreme protesta protiv ukrajinske vlade, a lokalnim medijima je ispričao da ga je 23. januara otela i mučila nepoznata grupa ljudi koji su pričali ruskim akcentom. Nakon toga su ga pustili, piše španski list Mundo.

Na to je upozorio jedan od lidera ukrajinske opozicije Arsenij Jacenjuk, koji se u Minhenu sastao sa evropskim zvaničnicima, među kojima je bila i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Ketrin Ešton.

Jacenjuk je „obavestio zvaničnike da je vrlo izvesno da će vlast pribeći sili, uključujući angažovanje vojske“.

Američki državni sekretar rekao je da je borba za demokratsku evropsku budućnost danas najvažnija u Ukrajini i da Sjedinjene Države i Evropska unija podržavaju narod Ukrajine u zahtevima za više demokratije. Keri se na marginama skupa sastao sa liderima ukrajinske opozicije. „Većina Ukrajinaca se bori da se pridruži partnerima koji će im pomoći da žive slobodno. Oni ne veruju da njihova budućnost zavisi samo od jedne zemlje“, kaže državni sekretar SAD Džon Keri.

Predsednik Evropskog saveta Herman van Rompaj kaže da bez obzira na geopolitički položaj Ukrajine, ponuđeno je tešnje vezivanje sa Evropskom unijom, ali ne bezuslovno.

„To ne bi naškodilo vezama sa Rusijom, sa kojom Ukrajina deli istoriju i kulturu. Budućnost Ukrajine je u Uniji“, kaže Rompaj.

Šef ruske diplomatije ponovio je stav Moskve da Ukrajina treba sama da bira put bez pritiska spolja. „Kakve veze ima demokratija sa podrškom demonstrantima koji pale vladine objekte i uzvikuju rasističke parole. Zašto istaknuti evropski političari ohrabruju takve akcije“, kaže ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

Ukrajinska opozicija od Zapada traži da uvede sankcije ukrajinskim vlastima, koje optužuje da planiraju uvođenje vanrednog stanja.

„Sankcije su savršeno sredstvo da se diktatorske vlasti u Kijevu nateraju da poštuju demokratske principe“, kaže lider ukrajinske opozicije Arsenij Jacenjuk. S druge strane, lider opozicione partije UDAR, svetski bokserski šampion Vitalij Kličko je na sastanku sa Ban Ki Munom na marginama konferencije u Minhenu rekao da je međunarodno posredovanje neophodno u Ukrajini, preneo je Itar tas.

„Međunarodni predstavnici biće garanti sporazuma s ukrajinskim vlastima i neophodni su za razrešenje političke krize“, smatra Kličko.

Kritikujući Moskvu zbog pritiska na Kijev, generalni sekretar NATO-a Anders fog Rasmunsen izjavio je da Rusija i zapadni vojni savez treba da se vrate strateškom partnerstvu. Partija bivše ukrajinske premijerke Julije Timošenko, „Otadžbina“, saopštila je da vlasti u toj zemlji razmatraju uvođenje vanrednog stanja u nastojanju da razbiju proteste protiv vlade.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari