Osloboditi građane teorija prevara

Građani obično biraju od dva zla – manje. Procjene su da će i na ovim izborima apstinencija građana biti oko 50 odsto ukoliko zapaljiva nacionalna retorika ne podigne taj procenat tokom kampanje. Građani misle da samo pet odsto političara zastupa njihove interese, što je ključni problem jer političari koji učestvuju na izborima nemaju provjerenje građana. Dosadašnja istraživanja pokazuju da je svega 20 odsto građana opredjeljeno unaprijed, odnosno mjesec dva prije izbora – ocijenio je Dejanović.

Centralna izborna komisija BIH (CIK) najavila je da će prema važećem zakonu u predstojećoj kampanji kažnjavati i sankcionisati političare koji budu koristili jezik mržnje. Novčano ili skidanjem sa liste biće kažnjeni svi koji u predizbornim nastupima na bilo koji način uvrijede ili pozovu na diskriminaciju.
Jezikom mržnje smatraće se rasizam, ksenofobija, šovinizam, podstrekavanje na nasilje, netrpeljivost, netoleranciju. To mora biti isključeno, zabranjeno i na određeni način sankcionisano, rečeno je u CIK BIH.
Sociolozi smatraju da je populistička retorika dio BIH političke tradicije. Primjera radi, u prošlim kampanjama je bilo slučajeva kada su sa lista izbacivani kandidati, a njihove partije kažnjavane, međutim, politička kultura i komunikacija, tvrde sociolozi, ravna je nuli, jer je ova zemlja naglo uskočila u višepartijski sistem. Sociolozi, pak, smatraju da i biračko tijelo snosi dio krivice jer „podržava politiku suprotstavljanja“.
Ovogodišnji lokalni izbori održavaju se 5. oktobra, 5. septembar je zvanični početak kampanje. Predizborna kampanja, nezvanično, počela je mnogo prije, a očituje se međusobnim verbalnim sukobima najjačih političkih partija.
Daglas Dejvidson, bivši šef Misije OEBS u BIH, pred odlazak je ocijenio da predstojeći lokalni izbori neće donijeti dramatične političke promjene. Nakon četvorogodišnje službe, Dejvidson je napustio BIH u ubijeđenju da „u glavi birača još sve polazi od toga kojem narodu pripadaju i dok sve bude polazilo od toga, isti ljudi će pobjeđivati na izborima“.
Politički analitičari primjećuju da se izborna retorika nije promijenila u odnosu na prethodne izbore, već je dobila na žestini. Tanja Topić, politički analitičar iz Banjaluke, ne očekuje masovnu izlaznost letargičnih birača. Procjene Topićeve su da će Savez nezavisnih socijaldemokrata i dalje ostati najjača politička stranka, ali da neće imati apsolutnu vlast u opštinama.
– Biće zanimljivo šta će se dogoditi u Doboju i Bijeljini. Srpska demokratska stranka, SDS, prilično je slaba opozicija, mada će u svojim tradicionalnim uporištima imati relativno dobar rezultat. Iako je riječ o lokalnim izborima, oni će biti dragocjen pokazatelj odnosa snaga za naredne izbore – rekla je Topićeva, dodajući da predstojeći lokalni izbori u BIH donose i „moguće čudne koalicije i to one koje se ni u kom slučaju ne nalaze niti mogu opstati u samom vrhu vlasti“.
Vodeći političari u BIH smatraju da bi ukrupnjavanje političke scene u BIH znatno uticalo na razvoj svijesti o demokratiji što bi doprinijelo zrelosti političke demokratije koja bi i te kako uticala na biračko tijelo.
U svojim zapažanjima eminetni političari smatraju da se mnoge stvari trebaju promijeniti do ulaska u fazu zrelosti.
Predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić smatra da je vidan napredak u usvajanju demokratskih standarda.
– Nismo napredovali u svih 10 izbora jer nismo na vrijeme usmjeravali građane da traže od političara da im predstave viziju razvoja Republike, lokalne zajednice, a projekata zapošljavanja, socijalnog programa i slično. Nažalost, svi dosadašnji izbori, odnosno kampanje, počinjali su jakim nacionalnim retorikama i verbalnim sukobima. Rješenje vidim u otvaranjima životnih pitanja, odnosno, gdje ćemo biti za pet ili 10 godina. Moramo osloboditi građane teorije prevara i biti pragmatični – rekao je Đokić.
Predsjednik Srpske demokratske stranke Mladen Bosić za slab odziv građana optužuje Međunarodnu zajednicu koja, po njemu, finansira nevladine organizacije u oba entiteta, koje lobiraju protiv aktuelnih političkih struktura i vrše uticaj na biračko tijelo. – Građani biraju ono što imaju – kaže Bosić
Predsjednik Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić smatra da je politička scena komplikovanija nego ikad.
– Nema više jake političke snage kakvu je SDS imao poslije rata. Brzo ćemo doći u situaciju ukrupnjavanja stranaka i to će biti znak stabilne faze demokratije. RS i BIH polako ulazi u fazu zrelosti političke demokratije, a samim tim i glasačko tijelo će se prilagođavati – rekao je Ivanić.
Igor Radojičić, predsjednik NS RS, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata, smatra da je apstinencija birača posljedica čestih izbora u Bosni i Hercegovini.
– Najproblematičnija je apstinencija glasača što je svakako posljedica čestih izbora. Stvarni broj birača je, nažalost, nepoznat. Registrovanih je mnogo, a izlaznost veoma niska. Politička scena se raščišćava i ostaje nekoliko većih partija ali ostaje pluralizam – kaže on.
Muharem Murselović, poslanik SBIH u parlamentu RS, tvrdi da se još svi uče demokartiji i da nisu savladani principi.