Osumnjičeni za mučenje ratnih zarobljenika

Istražni sudija Višeg suda u Podgorici Radomir Ivanović otvorio je istragu protiv šestorice bivših pripadnika Jugoslovenske narodne armije zbog ratnog zločina u logoru Morinj, kod Kotora, početkom devedesetih godina.
Zbog sumnje da su počinili ratni zločin zlostavljajući zarobljene Hrvate u tom logoru, Ivanović je donio rješenje da se provede istraga protiv Mlađena M. Govedarice iz Herceg Novog, Bora M. Gligića iz Kotora, Zlatka I. Tarlea iz Kotora koji sada živi u Beogradu, Špira S. Lučića iz Igala, Iva D. Menzalina iz Kotora i Iva M. Gojnića iz Bara.
Kako se navodi u rješenju, oni su od 3. oktobra 1991. do 2. jula 1992. u Morinju kod Kotora, kao pripadnici Jugoslovenske narodne armije počinili ratni zločin kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme trajanja oružanog sukoba između oružanih snaga Republike Hrvatske i tadašnje JNA.
Govedarica je, kako se navodi u rješenju, kao isljednik naređivao mučenja i nečovječne postupke, nanošenje velikih patnji i povreda tjelesnog integriteta nad civilnim stanovništvom i ratnim zarobljenicima, dok su ostali ispunjavali njegova naređenja.
„Osumnjičeni su ih pesnicama, nogama, kundacima i vrećama pijeska udarali po glavi i tijelu. Zarobljenici su u ovom položaju morali da stoje do iznemoglosti. Noću su ih često izvodili van baraka, gdje su ih tukli ili zatvarali u metalne kontejnere. Potom su sa spoljašnje strane u zidove kontejnera pucali iz vatrenog oružja kako bi ih zastrašivali i psihički iscrpljivali“ – neke su od potresnih scena ponižavanja i mučenja hrvatskih zarobljenika.
„Od 3. oktobra 1991. do 2. jula 1992, kršeći pravila međunarodnog prava, kao pripadnici aktivnog i rezervnog sastava JNA, Gligić, Tarle, Lučić, Menzalin, i Gojnić, koji su bili stražari, vršili su, a Govedarica kao isljednik naređivao, mučenja, nečovječna postupanja, nanošenje velikih patnji i povreda tjelesnog integriteta prema civilnom stanovništvu i ratnim zarobljenicima“, navodi se u zahtjevu i dodaje da su u objekte takozvanog Sabirnog centra JNA s dubrovačkog ratišta dovodili i zatvarali civile i ratne zarobljenike.
U zahtjevu istražnog sudije za sprovođenje istrage navedena su imena civilnih i ratnih zarobljenika iz Hrvatske koji su bili zatočeni u Morinju. Na spisku se nalazi oko 150 osoba.