Panika i oprez prošli, bolest još tu: U kojoj zemlji regiona se kovid prilagodio, a u kojoj je istisnut iz medijskih naslova?

Srbija: Bez podataka o najvažnijim stvarima

Beograd – Kao i u ostatku sveta, i u Srbiji je kovid je već neko vreme istisnut iz medijskih naslova, a vesti o novom korona virusu su na marginama. Brojevi ostaju, međutim, neosporivo svedočanstvo nerazumno visoke cene koju je Srbija platila u prethodne tri godine, premda se to slabo vidi golim okom – maske, pre tri godine skupe i deficitarne, sada su pravi raritet, sem u zdravstvenim ustanovama, ima ih još poneko u gradskom prevozu.

Zvanična statistika kaže da je od početka dolaska kovida 19 u Srbiju obolelo skoro 2,5 miliona građana, umrlo je 17.900, a prvi slučaj je registrovan 6. marta 2020. godine. To, međutim, nije tačno. Iako je prvi slučaj zaražavanja novim korona virusom potvrđen 6. marta kod muškarca iz Subotice, kasnije objavljeni radovi pokazali su da je kovid zapravo već u februaru, a po svoj prilici i ranije, bio u Srbiji.

Grupa autora sa Medicinskog fakulteta u Beogradu objavila je rad o obdukciji koja je urađena na muškarcu koji je preminuo od upale pluća nepoznatog uzroka početkom februara. Naknadnim analizama utvrđeno je prisustvo SARS-CoV-2 virusa. Od trenutka kada je potvrđen prvi slučaj, institucije su počele da prate i objavljuju svakodnevno broj testiranih, obolelih, hospitalizovanih i preminulih.

Epidemiolozi su od početka isticali da je stvarni broj zaraženih mnogo veći, delom zbog štelovanja podataka, delom zato što se nisu svi zaraženi testirali, a delom i zbog nepouzdanosti samih tekstova.

Po potonje dve stvari Srbija nije izuzetak – i u ostatku sveta milioni slučajeva ostali su nezabeleženi. Isto se može reći i za broj preminulih. Već na kraju 2020. Svetska zdravstvena organizacija procenila je da je stvarni broj preminulih u svetu veći za 1,2 miliona od registrovanog.

U Srbiji se prvi put pokazalo da podaci o preminulima nisu tačni kada je istraživački portal BIRN objavio tekst o manipulisanju brojevima u okviru zvanične kovid baze podataka u koju su se slivale sve informacije. BIRN je tada pokazao da dok je u periodu od 19. marta do 1. juna 2020. zvanično objavljeno da su od kovida u zemlji umrle 244 osobe, u kovid bazi podataka kojom su rukovodile zvanične institucije bila su zabeležena 632 preminula.

Ono što je BIRN pisao u maju 2020. potvrdilo se godinu dana kasnije kada je Republički zavod za statistiku objavio svoj redovni izveštaj o uzrocima smrti za prethodnu godinu. Tada se videlo da je od kovida 19 preminulo više od 10.000 ljudi, skoro tri puta više od zvaničnog broja.

I sledeće godine bilo je slična situacija – dok je zvanična kovid statistika pokazivala da je od kovida 2021. umrlo skoro 9.500 osoba, RZS je u izveštaju naveo da je za 27.742 preminula kao uzrok smrti upisan kovid 19. Pri tome, RZS beleži samo slučajeve gde je kovid 19 upisan kao uzrok smrti. Tako ostaju nezabeleženi oni preminuli kojima je umesto kovida uneta šifra neke druge bolesti, iako je novi korona virus zapravo bio pravi razlog umiranja.

Koliko je pandemija odnela života najbolje se vidi po „višku smrtnosti“ – većem broju preminulih od očekivanog u određenom periodu – tokom 2020. i 2021. godine. U 2021. godini umrlo je 30.000 osoba više u poređenju sa periodom pre pandemije. U 2022. godini taj višak je bio oko 9.000 preminulih.

Tokom protekle tri godine Srbija je u borbi protiv pandemije išla iz krajnosti u krajnost. Na samom početku, suočena sa nedostatkom osnovne opreme i nepoznanicama koje su okruživale kovid 19, država je posegla za najrestriktivnijim merama. Vanredno stanje počelo je 16. marta i od tog dana sve neesencijalne delatnosti bile su zatvorene, a ubrzo je uveden i policijski čas. U početku građanima nije bilo dozvoljeno kretanje napolju uveče, da bi se ubrzo ovo pretvorilo u višednevne zabrane napuštanja stana.

Pri tome najstariji, kao najugroženija kategorija, najteže su bili pogođeni jer su ostali zarobljeni u svojim kućama nedeljama, što je, kako su kasnije i pojedini članovi Kriznog štaba sami rekli – bila neopravdana mera. Kako su počeli da se približavaju izbori u junu tako su sve postali izraženiji glasovi da je Srbija pobedila kovid, a jedna po jedna mera je odbacivana.

Tako je skoro preko noći ponovo postalo skoro sve dozvoljeno, što je bila politika koja se zadržala i narednih meseci i godina. Čak i tokom najtežih epidemijskih talasa, kada nije bilo mesta ni u bolnicama, mogli su se videti navijači na tribinama i puni noćni klubovi. Pri tome Srbija je ostala jedna od retkih zemalja koja nije uvele kovid propusnice sa obrazloženjem da vlast ne veruje u restriktivan pristup i primoravanje, već apeluje na svest građana da vakcinisanjem zaštite sebe i druge.

Upravo su vakcine bile jedna od svetlih tačaka. Srbija je bila jedna od prvih zemalja koja je nabavila dovoljne količine vakcina ne samo za svoje stanovništvo već i za građane drugih država. Ispostavilo se međutim brzo da nema dovoljno onih koji su spremni da zavrnu rukav. U prvih par meseci 2021. svi koji su želeli da prime vakcinu su to i uradili tako da je vakcinacija zamrla već od polovine 2021. Do sada je prve dve doze primilo 3,1 miliona građana a treću 1,8, što je 8,68 miliona ukupno. Zaštitnih biovalentnih vakcina kao četvrte i pete doze dato je samo 10.219.

Netransparentnost

Prethodne tri godine pandemije u Srbiji obeležila je potpuna netransparentnost podataka. Na samom početku vanrednog stanja Vlada Srbije donela je tajni zaključak da Republički fond za zdravstveno osiguranje nabavlja potrebnu opremu za medicinske ustanove mimo Zakona o javnim nabavkama. Za ovaj zaključak javnost je saznala zahvaljujući istraživačkim medijima. Zahvaljujući ovom dokumentu građani Srbije nikada nisu saznali ni koliko je novca potrošeno za nabavku opreme, posebno respiratora, za koje se ne zna ni da li su stigli, a ako jesu gde su danas, vakcina, niti im je poznato sa kim i na koji način su sklapani ugovori. Isto važi i za nekoliko kovid bolnica.

Crna Gora: Fokus na zaštiti starijih i osjetljivih

Podgorica – Korona virus danas ne predstavlja rizik kao u prvim mjesecima pandemije, u centru pažnje građana Crne Gore su drugi prioriteti, ali širom svijeta broj zaraženih i preminulih od posljedica kovida 19 i dalje je visok.

Procjene Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pokazuju da ćemo u ovoj godini biti svjedoci kraja pandemije, ali stručnjaci upozoravaju da je virus i dalje prijetnja, pogotovo po osjetljive kategorije.

„Od prvih dana pandemije ispunjenih neizvjesnošću, strahom, prepunjenim bolnicama i nedostatkom lične zaštitne opreme, ljekova, aparata, kadra do danas, kada je kovid više usputna tema, neugodnost za pojedine koji razviju težu kliničku sliku, ova pandemija zvanično usmrtila je gotovo sedam miliona ljudi na svijetu. Vjeruje se da je taj broj mnogo veći. Danas, za većinu ljudi kovid ne predstavlja onakav rizik kao u prvim mjesecima pandemije“, kaže za „Vijesti“ epidemiološkinja Milena Popović Samardžić.

Ona ističe da je broj inficiranih osoba korona virusom u Crnoj Gori, ali i svijetu, danas značajno potcijenjen.

„Analizirajući svoje najbliže okruženje, ne čekajući zvanične izvještaje, uočavamo porast respiratornih infekcija. To je posebno vidljivo u školama i većim kolektivima. Upitno je koliki broj osoba se testira na grip i kovid danas zbog razvijenih simptoma bolesti. Upitno je i u kojoj mjeri je ova pandemija promijenila naše ponašanje i pristup zaraznim bolestima“, smatra ona.

Šefica kancelarije SZO za Crnu Goru Mina Brajović smatra da je epidemiološka situacija tri godine nakon proglašenja pandemije bolja u odnosu na sve dosadašnje faze.

„Na globalnom nivou, nedjeljni broj prijavljenih smrtnih slučajeva u protekle četiri sedmice je manji u odnosu na period kada je prvi put upotrijebljena riječ pandemija. Iako SZO procjene upućuju da je realno očekivati da ćemo tokom ove godine biti svjedoci kraja kovid 19 pandemije, ovo oboljenje i dalje predstavlja aktivnu prijetnju i od vitalnog je značaja da se vulnerabilne kategorije vakcinišu kako bi se izbjegle ozbiljne forme bolesti i hospitalizacije“, ocijenila je ona.

Prvi slučajevi korona virusa u Crnoj Gori potvrđeni su 17. marta 2020. godine. Tokom tri godine registrovano su 289.134 slučaja infekcije korona virusom. Do 17. marta ove godine zabilježeno je 2.808 smrtnih slučajeva, povezanih sa oboljenjem kovid 19. Aktivan je kraken soj koji potiskuje do sada aktuelne omikron varijante korona virusa.

Crna Gora, iako je masovnu vakcinaciju započela na proljeće 2021. godine i nabavila dovoljan broj vakcina, ne može se pohvaliti procentom vakcinisanim kakav je u razvijenim, evropskim zemljama.

Prema podacima crnogorskog Instituta za javno zdravlje (IJZ), prvu dozu vakcine primilo je 47,3 odsto ukupnog stanovništva, a dvije doze 46,1 odsto. Treću, buster dozu primilo je svega 16,6 odsto ukupne populacije, četvrtu 0,6, a petu 0,02 odsto.

Popović Samardžić smatra da ovi podaci više ništa ne znače, jer, ako je neko primio samo dvije doze Sinofarm vakcine junu 2021, to nema nikakvu važnost.

„Procenat vakcinisanih u Crnoj Gori je nizak. Nismo uspjeli izgraditi povjerenje u vakcine protiv kovida u mjeri u kojoj je to trebalo. Otpor prema vakcinaciji postao je dio nekog nedokučivog ubjeđenja iako do danas nismo čuli ozbiljan naučni argument koja bi podržala ta ubjeđenja. Pogrešne odluke i strategije koje je Vlada sprovodila, nedovoljna distanciranost javno zdravstvenih institucija od političkih odluka, nedovoljna transparentnost dodatno su otežali izgradnju tog povjerenja. Vjerujem da se zbog toga i dalje broj vakcinisanih protiv kovida u Crnoj Gori održava na neprihvatljivo niskom nivou.“

Brajović smatra da je nacionalni odgovor Crne Gore tokom trajanja pandemije bio višeslojan i determinisan raspoloživim resursima i kapacitetima.

„Djelovanje na dvostrukom kolosjeku u smislu odgovora na panedmiju i pružanja esencijalnih servisa, prepoznato je kao izazov kako u Crnoj Gori tako i u značajnom broju zemalja širom Evrope. I u ovoj fazi pandemije, ključna poruka SZO je da je potrebno insistirati na primjeni pet pandemijskih stabilizatora, uključujući povećanje obuhvata vakcinacijom, posebno kada je riječ o starijima, trudnicama,zdravstvenim radnicima i osobama sa kompromitovanim inmomim sistemom. Posebno je važno da se insistira na aktivnom nadzoru, testiranju i sekvenciranju“, zaključuje Brajović.

Da je sada najvažniji fokus na zaštiti osjetljivih kategorija i starijih, upozorava i Popović Samardžić.

„Korona virus će i dalje mutirati, a naučnici strahuju i da može doći do soja koji će efikasno izbjegavati imunitet i biti otporan na antivirusne ljekove. To samo govori da kovid ostaje među nama i da mi brzo moramo prikupiti sve što smo naučili tokom ove pandemije da nam se greške ne bi ponavljale“, zaključuje ona.

Brajović kaže da SZO budno prati dešavanja i cirkulaciju podvarijante virusa XBB 1.5 koji je sve više prisutan u pojedinim zemljama u Evropi, ali uprkos tome ne predstavlja veći javno zdravstveno rizik u odnosu na druge omikron sojeve korona virusa.

Bosna i Hercegovina: Samo sporadični slučajevi

Sarajevo – Nakon tri godine od početka pandemije korona virusa, Bosna i Hercegovina je u dosta povoljnoj epidemiološkoj situaciji i kovid 19 trenutno ne predstavlja veliko opterećenje za zdravstveni sistem. Većina oboljelih sada ima lakšu kliničku sliku, nešto između prehlade i gripe. Veliki se broj građana više i ne javlja u zdravstvene ustanove, niti se testira, kaže za Oslobođenje specijalista infektolog dr. Ednan Drljević, šef Infektivnog odjela Opće bolnice „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ u Sarajevu, uz tvrdnje kako zdravstveni sistem više nema kontrolu nad kovidom kao što je to bio slučaj u ranijim periodima.

Naime, ima slučajeva zaraze koje sasvim slučajno otkriju, kada u početku ne mogu objasniti o čemu se tačno radi kod oboljelog pacijenta.

„Dođe nam pacijent sa negativnim brzim testom, a onda vidimo da tu ima neki infekt u pozadini, da se ipak nešto dešava. Kada uradimo PCR i druga testiranja, onda ustanovimo da se radi o kovidu. Bez tih testiranja, pogotovo PCR, jako je teško ustanoviti da li je u pitanju kovid 19. Brzi testovi nisu toliko osjetljivi, a PCR radimo samo u iznimnim slučajevima i ne više rutinski kao nekada“, pojašnjava Drljević.

Tako danima ne bude pacijenata s kovidom na bolničkom liječenju, tek pokoji slučaj. Dešava se, povremeno, da se kovid proširi na nekoliko ležećih pacijenata, ali svi završe dobro i sa lakšom kliničkom slikom, tako da, tvrdi dr. Drljević. Bilo pacijenata koji su umrli, ali su imali tešku srčanu bolest a ispostavilo se da su i pozitivni. Ranijih, teških upala pluća, karakterističnih za kovid, za koje je potrebna kiseonička podrška ili respiratori, u posljednje vrijeme nema.

Epidemija u BiH je pod kontrolom, no o pandemiji i njenom kraju, teško je još govoriti. Čeka se SZO koju čini 170 zemalja. Kako god, kovida će uvijek biti, uvjeren je naš sugovornik, jer ova virusna bolest nije sezonska već cjelogodišnja.

„Ne očekujemo da potpuno nestane. Međutim, iz generacije u generaciju kovida, od vuhanskog soja pa nadalje, svaki je naredni bio blaži. Ostvarila se prognoza vrhunskih stručnjaka koji su na početku rekli da se virus racionalno ponaša i da mu nije u interesu da bude ubojit, jer tako ubija i sebe“, kaže Drljević.

Zbog slabe kliničke slike, pacijentu kovid-prehlada predstavlja problem, ali ne i veliko opterećenje zdravstvenom sistemu i s obzirom da virus nije smrtonosan i ako ostane, neće više predstavljati veliki problem.

Prema posljednjim podacima, od početka pandemije prijavljeno je 401.729 oboljelih, od kojih je 16.280 preminulo. Oporavljenih je 379.084.

Hrvatska: Kovid se prilagodio, enigma su klimatske promjene

Zagreb – Pandemiju korona virusa Svjetska zdravstvena organizacija formalno nije proglasila završenom ni tri godine nakon njenog izbijanja, međutim, u Hrvatskoj već skoro godinu dana covid-19 prisutan je samo u tragovima. Na infektivnim odjelima bolnica mali je broj covid-pozitivnih pacijenata pa oni rade uobičajenim tempom.

Lockdown u ožujku i travnju 2020, kada je sve stalo, a ljudi su radili od kuće, đaci nastavu pratili online, a u trgovinu se izlazilo s oprezom zbog zaraze nepoznatim virusom, danas nam se čini nestvarnim. Baš kao i nekoliko valova intenzivnog širenja zaraze, kada su hrvatske bolnice bile pretrpane teško bolesnim ljudima koji nisu mogli disati bez mehaničke ventilacije. Mnogi su i podlegli. a na kraju odnijeli velik broj ljudskih života.

Još u travnju prošle godine ukinute su skoro sve epidemiološke zaštitne mjere i na snazi su još jedino obaveza nošenja maski u zdravstvenim ustanovama, te obavezno testiranje na SARS-coV-2 prije operacije.

Ravnateljstvo civilne zaštite, poznatije kao „stožer“ čija su se obraćanja iz dana u dan pratila kao središnji dnevni događaj, od 22. veljače 2023. više ne objavljuje podatke o covidu svakodnevno već samo ponedjeljkom. Tako je u tjednu do 13. ožujka zabilježen 361 novi slučaj zaraze virusom SARS-coV-2, te je službeno bilo 481 potvrđen slučaj zaraze. Hospitalizirano je 198 osoba, od kojih je osam na respiratoru. Nažalost, preminulo je 19 osoba u tom tjednu.

„Na splitskom infektivnom odjelu ima nešto hospitaliziranih pacijenata s covidom, ali nema ih puno. Po četvero, petero najviše, čak ih je i više s gripom. Mahom su to stariji pacijenti, ljudi s pneumonijama, ima bolesnika s nekom drugom kroničnom bolešću pa im se s covidom pogoršalo. Nisu to više onako masovno teške bolesti, ali i dalje obavezno testiramo svakog bolesnika s respiratornim simptomima jer moramo covid-bolesnike izolirati, ne stavljati ih zajedno s ostalim bolesnicima“, kaže dr. Ivo Ivić, dojučerašnji šef infektologije splitskog KBC-a.

U KB Dubravi, nedavno jedinoj covid bolnici u Hrvatskoj, trenutno imaju dvanaest pacijenata s covidom.

„Polovica je samo covid-pozitivna, bez simptoma covida, a primljeni su zbog drugih bolesti. To su starije i teško kronično bolesne osobe, mahom i s upalom pluća. Osim što ih nije puno, nije ni klinička slika onakva kao što je prije bila“,

rekao nam je prof. Bruno Baršić, infektolog koji se iz mirovine aktivirao kao šef kriznog stožera covid-bolnice u Dubravi.

Iskusni infektolozi saglasni su da smo u suživotu s korona virusom, ali da ne predstavlja više opasnost kao prije. Međutim, to ne znači da se situacija neće promijeniti, jer svaki virus je živo biće koje se stalno mijenja i uvijek nas može neugodno iznenaditi.

„Jedno vrijeme ne očekujem promjenu, virus SARS-coV-2 sada izaziva prehladu, kod starijih malo težu, ali i on će jednom opet mutirati, kao što je to slučaj s virusom gripe. Je li moguće da neka sljedeća rekombinacija bude gora? Moguće je. Nije isključeno da se javi s s puno žešćim patogenetskim potencijalom. Imali smo 2003. SARS, pa 2008/2009. svinjsku gripu, pa 2018. opet teži oblik gripe s puno oboljelih, a onda i covid. Tek ćemo vidjeti što će nam donijeti klimatske promjene – oprezan je prof. Baršić.

I Ivić ističe da je svaki virus priča za sebe: „SARS-coV-1 se pojavio, vidjeli smo ga i nestao je. Ovaj, SARS-coV-2, nakon tri godine možemo reći da će ostati s nama, a ako misli ostati, onda će se ponašati najvjerojatnije kao i većina drugih respiratornih virusa. Znači da će u zimsko doba izazivati više infekcija. Vjerojatno ne onako masovno, uz uvjet da se ne dogodi neka značajna mutacija. Kad virus gripe značajno mutira, imamo porast broja oboljelih pa i umrlih od gripe. Hoće li to biti tako i u kojoj mjeri, vidjet će se.“

Od 25. veljače 2020, kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 1.269.687 osoba zaraženih novim korona virusom. Preminulo je 18.006, oporavilo se 1.251.200 osoba.

Do 13. ožujka testirano je 5.530.633 osoba.

Utrošeno je 5.360.723 doza cjepiva, a cijepljeno je 59,95% ukupnog stanovništva, odnosno 71,33% odraslog stanovništva. Barem jednom dozom cijepljeno je 2,321.299 hrvatskih građana, a od njih je cijepljenje završeno za 2,251.239 osoba, što čini 69,28 odsto odraslog stanovništva.

Podgoričke Vijesti, sarajevsko Oslobođenje, zagrebački Večernji list i Danas objavljivaće u narednom periodu zajedničke tekstove nastale u produkciji ove četiri redakcije. Osnovna ideja je da se čitaocima ponudi kompletna regionalna slika, sa svim sličnostima i razlikama, najvažnijih pitanja koja se prelamaju u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Novinari će obrađivati najaktuelnije teme koje su prisutne u praksi naših država i predstaviti načine pristupa, odnosa i rešavanja konkretnih problema u svakoj sredini.