u ovom kraju juga Srbije nikada neće biti kao do sada.
Proteklih dana posebno su bili aktivni meštani Pečenjevca, jednog od najnaprednijih sela Jablaničkog okruga. Prema jednom od predloga koji je bar do sada dobio najširu podršku, pored Leskovca, kao gradske sredine koja bi bila podeljena na najmanje dve opštine, stari status bi dobili Vučje, Grdelica i Brestovac, koji su ga izgubili 1964.

u ovom kraju juga Srbije nikada neće biti kao do sada.
Proteklih dana posebno su bili aktivni meštani Pečenjevca, jednog od najnaprednijih sela Jablaničkog okruga. Prema jednom od predloga koji je bar do sada dobio najširu podršku, pored Leskovca, kao gradske sredine koja bi bila podeljena na najmanje dve opštine, stari status bi dobili Vučje, Grdelica i Brestovac, koji su ga izgubili 1964. godine. Mesna zajednica Pečenjevce, prema tom predlogu, trebalo bi da bude deo brestovačke lokalne samouprave, ali se u Pečenjevcu tome žestoko protive.

Nejedinstvo u Gradskoj skupštini

Za razliku od odbornika opozicije koji su na nedavnoj sednici Gradske skupštine predlagali jednu varijantu buduće organizacije Leskovca, većina u SO se založila da se raspravlja o čak tri modela organizacije. Nije zauzeto ni ranije jedinstveno stanovište da pored Leskovca budu još samo tri nove-stare opštine – Grdelica, Vučje i Brestovac.

Inicijativni odbor MZ Pečenjevce traži da njihovo i 16 okolnih naselja budu samostalna opština. Jedan od pokretača te ideje, Vladan Zdravković, inače član Inicijativnog odbora MZ Pečenjevce, ističe da ne spore pravo Brestovčanima da imaju svoju opštinu, ali ne dozvoljavaju da ih iko gura pod „brestovački šinjel“. Kao argument za formiranje svoje opštine, u MZ Pečenjevce navode da imaju nekoliko privrednih objekata, oko 400 zaposlenih radnika i da su razvijenija sredina od Brestovca.
Da li će zaista Pečnjevce i okolna sela dobiti opštinu ne zavisi samo od njihove želje, nego i od propisa, koji jasno diktiraju da novoformirana lokalna samouprava mora da ima najmanje deset hiljada žitelja, a u Brestovcu, Pečenjevcu i okolnim mestima, koja su do 1964. godine činile zajedno posebnu lokalnu samoupravu, evidentirano je oko 14.000 stanovnika.
– Rasprava o načinu teritorijalnog organizovanja ranije opštine, a sada grada, vodi se više od trideset godina, sa manje ili više intenziteta, bez vidljivog efekta – poručili su u nedavnom pismu upućenom građanima Živojin Stefanović, predsednik Gradske skupštine i dr Goran Cvetanović, novi leskovčaki gradonačelnik.
Oni ističu da zbog potpunog ostvarivanja prava građana grada Leskovca na lokalnu samoupravu, pokreću najširu javnu raspravu o načinu teritorijalne organizacije grada Leskovca i pozivaju sve građane, savete mesnih zajednica, nevladine organizacije, udruženja građana i sve zainteresovane organizacije i institucije da u okviru svojih sredina i organizacija pokrenu raspravu o načinu teritorijalnog uređenja grada Leskovca.
– „Leskovački krug“, čiji su aktivisti prikupili 13.165 potpisa sa pravom glasa za podelu opštine, a čije su ideju podržale i druge nevladine organizacija, kao i većina stranaka, zalaže se da što pre vrati stari status, odnosno da Grdelica, Brestovac i Vučje, budu posebne opštine, kao što su bile do 1964. godine, a to znači da ne bude deo Gradske opštine Leskovac – kaže Jugoslav Tomić, predsednik „Leskovačkog kruga“.
Leskovačka opština sa 144 naselja, u kojima živi 165.000 stanovnika, najveća je u Srbiji. Sve analiza koje su obavljene poslednjih godina pokazuju da je reč o prostoru koji je zahvaćen intenzivnim i sve dubljim procesom razvojnog zaostajanja u odnosu na okruženje.
– Nepobitno je utvrđeno da je zbog neodgovarajuće teritorijalne organizacije lokalne vlasti, ovo područje izgubilo jedanaest svojih razvojnih godina, odnosno oko dve milijarde dolara realnog društvenog proizvoda! – veli ugledni ekonomista Srđan Dimitrijević, potpredsednik Leskovčakog kruga’’.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari