Američkim obaveštajnim agencijama više nije potreban sudski nalog kako bi prisluškivale međunarodne telefonske pozive i presretali mejlove građana te države, nakon što je predsednik Džordž Buš potpisao u nedelju privremeni zakon o prisluškivanju. Buš i visoki zvaničnici američkih obaveštajnih službi pridaju veliku važnost tom zakonu, koji je odobren u Senatu i Predstavničkom domu, neposredno uoči letnje pauze u radu Kongresa.

Američkim obaveštajnim agencijama više nije potreban sudski nalog kako bi prisluškivale međunarodne telefonske pozive i presretali mejlove građana te države, nakon što je predsednik Džordž Buš potpisao u nedelju privremeni zakon o prisluškivanju. Buš i visoki zvaničnici američkih obaveštajnih službi pridaju veliku važnost tom zakonu, koji je odobren u Senatu i Predstavničkom domu, neposredno uoči letnje pauze u radu Kongresa.
„Kada naši stručnjaci iz obaveštajnih službi imaju zakonska sredstva na raspolaganju kako bi prikupili informacije o namerama naših neprijatelja, Amerika je bezbednija,“ izjavio je Buš. Ta zakonska mera daje Nacionalnoj bezbednosnoj agenciji, koja je odgovorna za sakupljanje i analizu međunarodnih komunikacija, kao i ostalim agencijama te vrste, veće mogućnosti prisluškivanja telefonskih poziva, mejlova, i drugih komunikacionih sredstava koja su deo inostranih obaveštajnih istraživanja.
Grupe koje se bore za prava građana, kao i brojni pripadnici Demokratske stranke, istakli su da su takve mere preoštre i da će se time omogućiti vladi da prisluškuje međunarodnu komunikaciju bez dozvole suda ili Kongresa. Novi zakon, koji predstavlja prerađen Zakon o nadgledanju koje vrše informativne službe, prestaće da važi za šest meseci, ukoliko ga Kongres ponovo ne odobri. Takav zakon donet je najviše zbog toga što je 2005. objavljeno da su bez sudskog naloga prisluškivani međunarodni pozivi američkih građana, za koje se verovalo da predstavljaju pretnju po državnu bezbednost.
Demokrate u Predstavničkom dom uputile su niz zamerki novom zakonu. Nensi Pelosi, portparol Predstavničkog doma, izjavila je da nije u „skladu sa državnim uređenjem SAD.“ Ipak, pojedini članovi Demokratske stranke glasali su u Kongresu za taj zakon, iz straha da ne budu optuženi da su iskazali slabost u „ratu protiv terorizma.“ Za predlog zakona glasalo je 227 poslanika, od kojih je 41 iz redova Demokratske stranke, a protiv je bilo 183 poslanika. Demokrate najavljuju da će tražiti određene izmene zakona, nakon letnje pauze u zasedanju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari