Sutrašnju Paradu ponosa obezbeđivaće 5.000 pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, što je 1.000 policajaca više nego što je predviđeno za obezbeđenje dolaska državne sekretarke SAD Hilari Klinton, dva dana kasnije.

Iako je organizacioni odbor Parade ponosa poslao pozive za učestvovanje predsedniku Srbije Borisu Tadiću, premijeru Vlade Srbije Mirku Cvetkoviću, svim ministrima, gradonačelniku Beograda Draganu Đilasu i ostalim visokim državnim zvaničnicima, prema najavama organizacionog odbora, na Paradi ponosa neće se pojaviti nijedan predstavnik najviših organa vlasti, osim ministra za ljudska i manjinska prava, Svetozara Čiplića. Biće prisutno nekoliko poslanika Demokratske stranke, Žarko Korać iz poslaničke grupe Liberalno-demokratske partije, a od lidera opozicionih stranaka na Paradi ponosa učestvovaće samo lider LDP, Čedomir Jovanović. Predsednica parlamenta Slavica Đukić-Dejanović izjavila je da nije primila poziv, što su u organizacionom odboru demantovali.

Program i uputstva za učesnike Parade ponosa

Parada ponosa održaće se 10. oktobra 2010. godine u parku Manjež u Beogradu, odakle će se nakon obraćanja gostiju iz zemlje, regiona i inostranstva krenuti u šetnju Nemanjinom, ulicom Kneza Miloša i Masarikovom, a ceo događaj će se završiti žurkom u Studentskom kulturnom centru. Okupljanje učesnika Parade ponosa je u parku Manjež, od 10 do 11 sati. Prvi punkt nalaziće se na trgu Slavija. Drugi punkt biće kod Saobraćajnog instituta CIP, na uglu Nemanjine i Sarajevske ulice, treći će se nalaziti na raskrsnici ulica Kralja Milana i Kneza Miloša kod kazina London. Postojaće tri ulaza u park Manjež, sva tri iz ulice Svetozara Markovića, od kojih će srednji biti ulaz za medije, a ostala dva za učesnike Parade ponosa.

Program će početi u 11 sati kada će se zatvoriti svi prilazi skupu. Skup će biti zatvoren i tokom šetnje i na žurci, tako da niko neće moći naknadno da se priključi Paradi ni u jednom delu programa. Prilikom ulaska u park Manjež svim učesnicima biće podeljen drugi deo bezbednosnih uputstava koje se odnose na sam skup i bezbedne načine odlaska sa skupa.

Biće znatno pojačano prisustvo policije po čitavom gradu, jake policijske snage biće organizovane posebno oko mesta održavanja Parade, a neke od ulica u blizini Manježa biće zatvorene. Preporuka je da se na skup dođe javnim prevozom ili pešice a ne sopstvenim automobilom. Takođe, ne preporučuje se dolazak malim ulicama i prečicama, kao ni dolazak u mnogobrojnim grupama.

Preporučuje se da se, zbog bezbednosti, na skup ponese što manje stvari i da se dođe uobičajeno odeven. Ukoliko učesnici žele da se za Paradu obuku na određeni način, preporučuje se da to učine kada dođu u Manjež. Preporuka je da se na skup dođe bez vidnih obeležja Parade ponosa ili LGBT pokreta (bedževi, zastave, transparenti, obeležja duginih boja…)

Organizacioni odbor će obezbediti promotivni materijal koji će se deliti na skupu. Takođe, veoma je važno da se ne zaboravi da se skinu sva obeležja Parade odmah po završetku programa (žurke), tj. pre odlaska sa skupa. Za učesnike koji dolaze iz drugog grada ili iz inostranstva, preporuka je da se jave Organizacionom odboru kako bi mogli da koordiniraju dolazak i na vreme proslede sve važne informacije u vezi s tim. Na Paradi će biti i novinari, kamermani i fotografi koji će imati akreditacije PRESS. Ukoliko učesnik ne želi da bude fotografisan ima prava da im na to skrene pažnju. Toaleti i voda biće dostupni učesnicima i učesnicama Parade ponosa u parku Manjež. Održavanje Parade ponosa 2010 dosad su podržale mnogobrojne organizacije iz zemlje i inostranstva, državne institucije, političke partije, javne ličnosti, kao i građani i građanke Srbije i drugih zemalja, a mnogi od njih će se i pojaviti na Paradi. S. Č.

Homofobija, karakteristika srpskog društva

Homofobija je iracionalan strah, mržnja, predrasuda ili diskriminacija prema osobama homoseksualne orijentacije i uključujući osobe koje su tako percipirane. Institucionalna homofobija se odnosi na brojne načine kojima vlada, poslovni sektor, crkve i druge institucije i organizacije vrše diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije. Kulturna, kolektivna ili društvena homofobija odnosi se na društvene norme i standarde koji diktiraju uverenje kako je biti heteroseksualan bolje ili moralnije nego biti lezbejka, gej i biseksualac/ka, kao i da je svako u svojoj suštini heteroseksualan. Homofob je naziv za osobu bilo kojeg pola koja otvoreno izražava mržnju i netrpeljivost prema osobama homoseksualne orijentacije.

Stounvolska pobuna

Stounvolska pobuna je događaj koji se desio u noći između 27. i 28. juna, 1969. godine u klubu Stonvol In u njujorškom kvartu Grinič Vilidž. Tom prilikom gosti lokala, mahom tranvestiti, pobunili su se protiv policijske racije, maltretiranja i hapšenja. Ovaj događaj smatra se jednim od najvažnijih događaja u istoriji LGBT pokreta i početkom savremene borbe za LGBT ljudska prava. Naredne godine, 28. juna Front oslobođenja gejeva organizovao je prvi marš u Njujorku u znak obeležavanja tzv. Stonvolske revolucije, marširajući od Grinič Vilidža do Central parka. U isto vreme LGBT osobe su organizovale sliče marševe u Los Anđelesu i San Francisku.

Dugine boje – gej himna

Zastava duginih boja je najrasprostranjeniji simbol LGBT zajednice. Verzija koju danas LGBT zajednica koristi sastoji se od šest boja, koje simbolizuju različitost u zajednici: Crvena – život, narandžasta – zdravlje, žuta – sunčevi zraci, zelena – priroda, plava – harmonija; ljubičasta – duh. Pored jasne simbolike skladne različitosti, duga je dugo bila povezana sa LGBT osobama. Mnoge priče i legende dovodile su dugu u vezu sa pitanjima seksualnosti, roda ili pola; prema jednoj, osoba koja prođe ispod duge menja svoj pol. Pesma Iznad duge/Over The Rainbow je dugo pre početka upotrebe Zastave duginih boja bila prihvaćena od gej zajednice kao gej himna.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari