Majkl Grifin, direktor američke svemirske agencije (NASA) izjavio je za Bi-Bi-Si kako SAD imaju razloga za zabrinutost u svemirskoj utrci k ponovnom osvajanju Zemljinog satelita, prenosi sajt astonomskog magazina, astronomija.co.yu.
Poslednji uspesi u svemirskim tehnologijama Kinezima daju realnu osnovu da stignu na Mesec pre nego što SAD ponovi uspeh iz sedamdesetih godina prošlog veka, izjavio je Grifin.

Majkl Grifin, direktor američke svemirske agencije (NASA) izjavio je za Bi-Bi-Si kako SAD imaju razloga za zabrinutost u svemirskoj utrci k ponovnom osvajanju Zemljinog satelita, prenosi sajt astonomskog magazina, astronomija.co.yu.
Poslednji uspesi u svemirskim tehnologijama Kinezima daju realnu osnovu da stignu na Mesec pre nego što SAD ponovi uspeh iz sedamdesetih godina prošlog veka, izjavio je Grifin. Godine 2003. kao treća nacija u svetu, iza Rusije i SAD, Kina je poslala čoveka u orbitu oko zemlje. Dve godine kasnije dvojica astronauta iz ove zemlje boravili su nekoliko dana u svemiru. A za ovu godinu upravo su u toku završne pripreme za slanje tri člana posade u orbitu, pri čemu će jedan od njih obaviti svemirsku šetnju. Tokom 2010. i 2011. godine Kinezi planiraju da simultano lansiraju dva svemirska broda koji će se spojiti u orbiti, a astronauti će iz jedne letelice preći u drugi.. Nakon toga Kinezi su realno sposobni za misiju leta do Meseca i natrag bez sletanja na površinu, što će najverovatnije i učiniti oko 2015. godine. Stečena iskustva u tim misijama biće dovoljna za naredni korak – spuštanje prvog kineskog astronauta na Mesec oko 2020. godine.

Na krilima Oriona, naslednika Apola

Posao od gotovo četiri milijarde dolara za pravljenje Oriona, novih svemirskih brodova, poveren je nedavno Lokid Martinu, a NASA procenjuje da će troškovi za osam letelica za višekratni prevoz ljudske posade do 2019. narasti na sedam i po milijardi dolara. Letelica neće imati mnogo novina, jer je zamišljena kao naslednik Apola, samo dva i po puta veća iznutra. Osamdesetih godina je već utrošeno 4,8 milijardi dolara za naslednike spejs šatla koji nikad nisu uzleteli, a sada se nadležni obavezuju da se tako nešto neće ponoviti, jer je Orion deo istraživačkog programa Sazvežđe (Constellation) koji uključuje rakete nosače Ares 1 i Ares 5. Iako su na tenderu učestvovale tri najveće američke aerosvemirske kompanije, mnogi nisu zadovoljni izborom. Suštinska zamerka nekih stručnjaka je da je Orion samo malo bolji i veći Apolo, a nikako tehnološki korak unapred.

Podsetimo, i Japanska svemirska agencija je još pre dve godine saopštila da planira izgradnju ljudske baze na Mesecu do 2030. godine. Do 2010. Japanci će poslati lender na njegovu površinu, a nakon toga sledi robotička misija uzimanja uzoraka površine i njihovo dopremanje na Zemlju. Bude li sve prema planu, japanski astronauti mogli bi kročiti na Mesec već 2020, a u narednih deset godina izgradila bi se stalna ljudska baza. Pored Japana, SAD i Kine u vremenu 2020 – 2030. ljudske misije na Mesec i postavljanje stalnih baza planiraju još i Rusija i Evropa.
S druge strane američki raketoplani izlaze iz operativne upotrebe 2010. godine, a nova generacija brodova iz programa Konstelejšn biće spremna za probni let tek 2015. godine. Trebalo bi da se nove letelice uhodaju i isprave svi njihovi nedostaci, pa je malo verovatno spuštanje Amerikanaca na Mesec pre 2025. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari