Sjedinjene Države operišu s „plovećim zatvorima“ u kojima se nalaze osumnjičeni u okviru američkog rata protiv terorizma, navodi se u studiji zastupnika ljudskih prava koji tvrde da su postojali pokušaji prikrivanja velikog broja uhapšenih i mesta gde se oni nalaze. Detalji o brodovima u kojima se nalaze zatvorenici drže se u tajnosti kao i nazivi mesta i zemalja, dok se istovremeno vodi oštra debata o izdržavanju zatvorske kazne bez sudskog procesa na obe strane Atlantika.

Sjedinjene Države operišu s „plovećim zatvorima“ u kojima se nalaze osumnjičeni u okviru američkog rata protiv terorizma, navodi se u studiji zastupnika ljudskih prava koji tvrde da su postojali pokušaji prikrivanja velikog broja uhapšenih i mesta gde se oni nalaze. Detalji o brodovima u kojima se nalaze zatvorenici drže se u tajnosti kao i nazivi mesta i zemalja, dok se istovremeno vodi oštra debata o izdržavanju zatvorske kazne bez sudskog procesa na obe strane Atlantika. Američka vlada burno je reagovala i apelovala da se objavi lista imena i mesto boravka svih uhapšenih.
Informacija o postojanju zatvora na brodovima izbila je na svetlost dana zahvaljujući brojnim izvorima, saopštenja iz američke vojske, Saveta Evrope i nadležnih parlamentarnih tela kao i svedočenja zatvorenika.
U analizama organizacije za zaštitu ljudskih prava Repriv, navodi se da je ustanovljeno još 200 novih slučajeva hapšenja od 2006, kada je američki predsednik Džordž Buš objavio da je obustavljenja takva praksa – hapšenje osumnjičenih bez sudskog procesa. Međutim, najnovija otkrića da se zatvorenici drže na brodivima podstiče nove zabrinutosti i zahteve da se sprovedu hitna ispitivanja u Britaniji i SAD.
Prema istraživanju Repriva, SAD od 2001. možda koriste 17 brodova kao „ploveće zatvore“. Zatvorenici se ispituju na palubi brodova, odakle se prebacuju na druge, često tajne lokacije. Brodovi za koje se sigurno zna da su u njima držani zatvorenici nose oznake „USS Batan“ i „USS Peleliu“. Za ostalih 158 brodova sumnja se da operišu oko britanske teritorije Dijego Garsija u Indijskom okeanu, mesto koje kao vojnu bazu koriste Britanija i Amerika.
Organizacija Repriv podstiče naročite zabrinutosti u aktivnosti broda „USS Ašlanda“ i njegovo vreme provedeno kod obala Somalije početkom 2007. Naročito ako se zna da su u to vreme mnoge ljude silom otimale somalijske, kenijske i etiopske snage u sistematskim operacijama, u koje su umešani pojedinci za koje se veruje da su pripadnici FBI i CIA. Konačno više od 100 pojedinaca prosto je „nestalo“ iz zatvora u Keniji, Somaliji, Etiopiji, Džibutiju i Gvantanamu na Kubi.
Studija Repriva uključuje i svedočenja zatvorenika iz Gvantanama koji je ispričao zatvorsku priču svog drugara o pomorskim napadima na brodovima. „Jedan moj drugar zatvorenik iz Gvantanama bio je na američkom brodu s još 50 drugih pre nego što je prebačen na Kubu. Bio je u ćeliji pored moje. Rekao mi je da je na brodu bilo još 50 osoba, i da je video prizore koje je do tada gledao samo na televiziji. Ljudi su batinjani mnogo gore nego u zatvorima na kopnu“.
Direktor Repriva Kliv Staford Smit izjavio je: „Izabrali su brodove kako bi sakrili svoje loše ponašanje što dalje od očiju javnosti. Prema njihovom priznanju, američka vlada trenutno drži u tajnim zatvorima najmanje 26.000 ljudi kojima nije suđeno, a informacije nalažu da je kroz ovakve zatvorske sisteme od 2001. prošlo 80.000 ljudi. Američka vlada mora pokazati angažovanost prema ljudskim pravima, tako što će obelodaniti ko su ljudi u zatvorima i gde se nalaze“.
Portparol američke mornarice Džefri Gordon, u izjavi za britanski Gardijan rekao je: „Zatvorska postrojenja na američkim brodovima ne postoje“. On je, međutim, dodao da su neki ljudi boravili na brodovima „samo nekoliko dana“ u prvom zatvorskom periodu.
Veruje se da CIA ima svoja „tamna mesta“ na Tajlandu, u Avganistanu, Poljskoj i Rumuniji. Brojni zatvorenici bili su podvrgnuti izopačenim metodama ispitivanja, i bili su žrtve torture u zemljama kao što su Sirija, Jordan Maroko i Egipat.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari