Ako je, kada je o demokratskim promenama reč, 5. oktobar 2000. godine bio „glavna utakmica“, onda je pobeda Koalicije „Zajedno“ na lokalnim izborima 1996. godine svakako bila – „predigra“, kaže za Danas publicista iz Pirota Tomislav G. Panajotović, svedok i učesnik događaja iz 1996. i 1997. godine koji o tom periodu priprema knjigu.

U to vreme poslanik DS-a u republičkom parlamentu (mandat 1994-97.), Panajotović se nalazio na funkciji šefa Izbornog štaba Koalicije „Zajedno za Pirot“, koja je pobedila socijaliste na lokalnim izborima te godine. Posle sedam nastavaka konstitutivne sednice lokalnog parlamenta, od 23. decembra 1996. do 27. februara 1997. godine i posle šest ponovljenih glasanja u kojima mu je protivkandidat bio socijalista – dotadašnji predsednik SO, Panajotović je izabran za predsednika SO Pirot. Koalicija „Zajedno za Pirot“ je posle priznanja izborne pobede imala 27, SPS – 21, a SRS – dva odbornička mandata.

– Da na pomenutim izborima nisu pobeđeni vladajući socijalisti u dvadesetak gradova i opština u Srbiji, režim Slobodana Miloševića bi se još više učvrstio. Ovako, taj režim je tada „načet“, pa je 5. oktobar bio samo završnica procesa rušenja koji je započela ranije Koalicija „Zajedno“. Na žalost, ta činjenica se poslednjih godina, pa i ovih dana kada se obeležava godišnjica 5. oktobra, pominje vrlo retko, što je svojevrsna nepravda – kaže Panajotović.

Pobeda Piroćanaca bila je najprijatnije iznenađenje zbog stereotipa da je takozvana „južna pruga“, tradicionalno uz vlast. Građani Pirota su tri meseca iz večeri u veče protestovali ulicama a onda i na trgu u centru grada pred kordonom policije. Pirot se, ne slučajno, našao na prvom mestu u Gonzalesovom izveštaju na osnovu kojeg je Skupština Srbije usvojila „lex specialis“ i priznala rezultate drugog kruga lokalnih izbora.

– Put do pobede na ovim izborima u Pirotu je bio vrlo složen i trnovit. Kada je počelo masovno poništavanje rezultata prvog kruga izbora, sedmoro odbornika Koalicije „Zajedno za Pirot“ stupilo je u štrajk glađu – priseća se Panajotović, dodajući da je u to vreme on sa ostalim poslanicima DS-a, SPO-a i GSS-a štrajkovao u Skupštini Srbije.

Naš sagovornik je proteklih godina često pominjao da su Pirot čiji je predsednik bio i susedni Niš, otvorili do tada zabetonirana vrata Evropske unije.

– Zoran Živković, tadašnji gradonačelnik Niša i ja potpisali smo Memorandum o razumevanju sa tadašnjim šefom Evropske komisije u Beogradu Majklom Grejemom kojim je počela realizacija projekta EU „Energija za demokratiju“. Projekat je vrlo uspešno realizovan pa se proširio i na ostale slobodne gradove i opštine. Sem toga, sa brojnim ambasadorima zemalja EU, a posebno sa ambasadom Kraljevine Norveške, uspostavljeni su veoma prijateljski kontakti. Usledila je značajna finansijska pomoć našoj opštini za renoviranje i izgradnju škola, obdaništa, zdravstvenih ustanova, kao i za stipendiranje talentovanih mladih Piroćanaca – kaže Panajotović.

On kaže da je uprkos svim pritiscima i posle raspada Koalicije „Zajedno“ na republičkom nivou, Koalicija „Zajedno za Pirot“ koju su činili DS, SPO, DSS i GSS, uspešno držala vlast sa samo odbornikom više od potrebnog kvoruma za rad, do kraja mandata, odnosno do 5. oktobra. Za to vreme socijalisti su četiri puta bezuspešno pokretali postupak za njegovu smenu.

– Iako je DOS u Pirotu na lokalnim izborima 2000. godine ubedljivo pobedio i osvojio čak 34 od 50 mandata u SO Pirot, ali ni to nije bilo dovoljno da se očuvaju tekovine za koje se izborila Koalicija „Zajedno za Pirot“. Posle skupštinske krize u opštinskoj vlasti i u jedom trenutku stvaranja koalicije u kojoj su se našli radikali i socijalisti, 2003. godine je tadašnji saziv SO Pirot raspušten i uvedena prinudna uprava – kaže za „Danas“ Tomislav G. Panajotović.

O svemu tome Panajotović piše u ovoj knjizi čiji je radni naslov „Osvajanje slobode“. Inače, Panajotović je kao poslanik DS-a u dva mandata (od 1994. do 1997. i od 2000. do 2003. godine) objavio tri knjige pod zajedničkim naslovom „Dnevnik jednog poslanika“, kao i veći broj drugih knjiga i publikacija.

Čekao 14 godina

– Kao učesnik i svedok događaja o kojima pišem, čekao sam 14 godina da bi sa neophodne istorijske distance što objektivnije pisao o burnim događajima koji su u svakom slučaju svetla i nezaobilazna stranica borbe za demokratske promene u Srbiji. U pripremi knjige koristio sam bogatu dokumentaciju, pored ostalog i novinske članke. Najviše ih je bilo iz lista „Naša borba“ koja je, prepoznajući Pirot kao „nukleus“ demokratskih promena, iz dana u dan opširno izveštavala o događajima iz ovog grada tokom jeseni i zime 1996. i 1997. godine. Knjiga bi trebalo da se pojavi pred čitaocima do kraja ove godine – kaže Panajotović.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari