U Bosni i Hercegovini juče je u devet sati ujutro počeo popis stanovništva, domaćinstava i stanova i biće okončan 15. oktobra u 21 sat. Prvi zbirni podaci biće objavljeni 90 dana nakon okončanja popisa i sadržaće podatke o ukupnom broju stanovnika, domaćinstava i stanova cele države, svakog od entiteta i distrikta Brčko, opština i naselja.
Poslednji popis stanovništva obavljen je u BiH pre 22 godine, 1991, i tada je ondašnja jugoslovenska republika imala 4.377.033 stanovnika. Prema proceni Agencije za statistiku BiH, 30. juna 2011. u BiH je živelo 3.836.377 ljudi, dok je 2012. umrlo 35.028, a živorođeno 31.811, što znači da je BiH te godine imala negativan prirodni priraštaj. Ista agencija, uz popisna objašnjenja, navodi da je prema međunarodnim procenama u BiH 2006. živelo 4.498.976 stanovnika. Mada se bosansko-hercegovački statističari iz petnih žila trude da uvere stanovništvo da se u popisu radi o pukoj statistici od velikog značaja za odluke o daljem razvoju BiH i sam ukupan broj stanovnika, a s obzirom na ogromna migraciona kretanja koja su za vreme ratnih 90-ih godina zahvatila BiH, biće praćen sa ogromnom političkom pažnjom.
U ukupan broj stanovnika BiH biće, prema međunarodnim standardima, ubrojani samo oni koji u toj državi žive najmanje godinu dana. Dijaspora, izbeglice i prognanici, koji su iz BiH odsutni duže od godinu dana, popisivaće se na posebnoj popisnici, koju mogu preuzeti na internetu, ali je moraju poslati isključivo poštom i na kojoj treba da ubeleže i razloge svoga boravka van BiH, među kojima su i „prinudni razlozi“.
Popis organizuju tri statističke službe – Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku Federacije BiH i Zavod za statistiku Republike Srpske. Poštovanje zakonitosti i međunarodnih standarda u sprovođenju popisa kontrolisaće predstavnici Evropske komisije, preko Eurostata i Generalne direkcije za proširenje, Ekonomska komisija UN za Evropu i Statističko odeljenje populacionog fonda UN . Među posmatračima je i šest međunarodnih stručnjaka za demografiju.
Učešće u popisu je obavezno, a uz napomenu da će „podaci koji budu prikupljeni popisom biti korišćeni isključivo u statističke svrhe“ , ističe se da će „tokom unosa podataka u centralni sistem sve skenirane popisnice biti šifrirane, a ključevima za šifriranje će moći pristupiti mali broj ovlašćenih osoba iz sve tri statističke institucije“. I što je najinteresantnije, ključ za šifriranje sastojaće se iz tri dela od kojih će svaka statistička institucija imati po jedan. Popisni materijal će biti čuvan na još neutvrđenom mestu u Istočnom Sarajevu.
Oba entiteta i tri konstitutivna naroda su se najzad dogovorili da se stanovnici BiH na popisu izjašnjavaju i o svojoj etničkoj(nacionalnoj) pripadnosti, verskoj pripadnosti i maternjem jeziku. Napominje se da se u odgovorima na ova tri pitanja u popisnici ne smeju vršiti ispravke, dok kod odgovora na druga pitanja mogu. O etničkoj ili verskoj pripadnosti građani se ne moraju izjašnjavati, ali u tom slučaju upisuju „ne izjašnjava se“ i ne mogu se izjasniti za pripadnosti dvama nacionalnostima ili veroispovestima nego samo jednoj. Međutim, kod izjašnjavanja o maternjem jeziku dopušteno je da se građanin izjasni za dva jezika kao maternja, a u posebnim „kućicama“ gde se mogu upisati oni kojima maternji jezik nije ni bosanski, ni srpski, ni hrvatski prihvatiće se i srpskohrvatski, hrvatskosrpski, bosanskohrvatski, hrvatskobosanski, makedonskosrpski i druge slične varijante.
Pošto se popis stanovništva u principu smatra politički neutralnom statističkom operacijom, nema propisima predviđene pretpopisne ćutnje, pa je lobiranje za izjašnjavanje građana BiH u željenom smeru nastavljeno i juče na sam dan početka popisa. Prema popisu iz 1991, u ukupnom stanovništvu BiH je bilo 43,47 odsto Muslimana, 31,21 odsto Srba, 17,28 odsto Hrvata, 5,54 odsto Jugoslovena, 0,23 odsto Crnogoraca.
Reisov apel Bošnjacima
Tako je reis Husein efendija Kazazović u članku za Dnevni avaz poručio Bošnjacima da je popis za njih od životne važnosti jer će prikazati koliko je stanje u kome se nalaze „određeno prirodnim procesima, a koliko nasilnim delovanjem rata i agresije“. Reis Kazazović je skrenuo pažnju muslimanima da je njihova verska dužnost da se u popisu izjasne za islamsku veroispovest jer „svaki punoljetan i slobodan musliman dužan je da javno svjedoči svoju pripadnost islamu“. Bošnjaci popisivačima treba da kažu da su Bošnjaci i da im je maternji jezik bošnjački, piše reis Kazazović, jer to „nije samo naše pravo nego i obaveza“ prema dedovima i očevima kojima je „tokom dvadesetog stoljeća bilo zabranjeno da sebe i svoj jezik zovu naslijeđenim vlastitim imenima“.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
