Lovci udruženja „Fazan“ iz Kule saopštili su da se u poslednjih mesec dana, zbog oblaganja plastičnom folijom pet kilometara dugačkog kanala za navodnjavanje koji se nalazi u ataru između Kule, Vrbasa i Malog Iđoša dogodio nezapamćeni pomor divljači. Naime, životinje zbog klizave obale ne mogu da izađu iz ovog vodotoka, prilikom njihovog prelaska.

Lovci udruženja „Fazan“ iz Kule saopštili su da se u poslednjih mesec dana, zbog oblaganja plastičnom folijom pet kilometara dugačkog kanala za navodnjavanje koji se nalazi u ataru između Kule, Vrbasa i Malog Iđoša dogodio nezapamćeni pomor divljači. Naime, životinje zbog klizave obale ne mogu da izađu iz ovog vodotoka, prilikom njihovog prelaska. Prema rečima Zorana Žarića, sekretara lovačkog udruženja „Fazan“ iz Kule, JP Vode Vojvodine su, zbog gubitka vode u kanalu za navodnjavanje, dno i obale čitavog kanala dubokog tri i širokog šest metara, obložili crnom plastičnom folijom, što je prouzrokovalo davljenje razne divljači.

Vode Vojvodine: Nekorektno što nas optužuju

Novi Sad – JP Vode Vojvodine nedavno je sopštilo da će biti postavljena ograda kraj kanala Kula-Mali Iđoš. U saopštenju se navodi da će kraj regionalnog sistema za navodnjavanje Kula-Mali Iđoš, koji je trenutno pokriven folijom, do 23. avgusta biti postavljena privremena ograda, a da će do 1. oktobra na foliju biti postavljeno takozvano saće. „Smatramo da je nekorektno da nakon postignutog dogovora i kompromisa lovačka društva optužuju Vode Vojvodine za nemar prema životnoj sredini. Dodatna ulaganja za zaštitu divljači koštaće preko 10 miliona dinara i zahtevaju vreme“, navodi se u saopštenju.

Regionalni sistem za navodnjavanje Kula-Mali Iđoš, jedna je od prioritetnih investicija, služi za navodnjavanje desetine hiljada hektara i ima sve dozvole, uključujući i dozvolu za postavljanje folija, navode predstavnici ovog preduzeća. Kako su saopštili, lovačka društva preuzela su, na sopstvenu inicijativu, celodnevno čuvanje kanala, a naknadu za čuvanje plaćaju i korisnici. „Istovremeno Tehnička služba se povezala sa vodoprivrednim organizacijama u okruženju u potrazi za materijalom koji bi sprečio uginuća i omogućio divljači da, nakon pada u kanal, bezbedno izađe“, tvrde u ovom javnom preduzeću

– Evidentirali smo dosad oko dvadeset udavljenih srna, pedesetak zečeva, desetak lisica, jednog jazavca koji je inače zaštićena vrsta, nekoliko fazana i drugih ptica, nekoliko pasa lutalica, a pored toga mislimo da su ove brojke i mnogo veće jer su radnici Voda Vojvodine uklanjali uginule životinje kako bi umanjili razmere ovog pomora. Pored toga naši lovci već danima stražare uz obalu kanala po 24 sata dnevno i svakoga dana uspeju da spasu barem po jednu srnu – kaže sa Danas Žarić. Prema njegovim rečima, još kada je počelo postavljanje folije u kanal, kulski lovci su tražili sastanak sa nadležnim institucijama, jer su slutili šta može da se dogodi.
– Imali smo nekoliko sastanaka sa predstavnicima Voda Vojvodine, ministarstva i lovne inspekcije na kojima smo ih upozorili na opasnost postavljanja folije po divljač koja se nalazi u našem ataru, ali tada nismo naišli na razumevanje. Tek na poslednjem sastanku, kada je prisustvovao i republički lovni inspektor i predstavnik Ministarstva poljoprivrede dat im je rok od mesec dana da za početak nekako ograde obalu kanala, a zatim da u roku od još mesec dana i trajno reše ovaj problem. Međutim, mi smatramo da je to mnogo vremena jer nam je fond divljači za prethodnih mesec dana desetkovan i trebaće nam barem deset godina samo da ga obnovimo zbog štete koja je sada napravljena – kaže Stevan Vlaškalić, lovačuvar. Prema njegovim rečima najveća šteta je napravljena populaciji srndaća na ovom prostoru.
– Registrovali smo dvadesetak udavljenih srna, od kojih je gotovo svaka tek izrodila mlade, što se vidi po njihovim vimenima. Sa smrću njihove majka i lanad su osuđena na sigurnu smrt, jer su još uvek isuviše mladi da bi se sami snašli u ataru. Slažemo se da je navodnjavanje ključ razvoja poljoprivrede u Vojvodini, ali se mora misliti i na živi svet i verujem da postoje i drugi načini da se reši taj gubitak vode u toku kanala, a ne da se postavlja plastična folija koja je odvela u smrt na stotine životinja. Najgore je to što je Zakonom o lovstvu zabranjeno njeno postavljanje u vodotokove ukoliko ugrožava živi svet – tvrdi Vlaškalić.
– U nalaženje rešenja za ovaj veliki problem već su uključeni članovi Lovačkih saveza, predstavnici Vode Vojvodine ali i Ministarstva za poljoprivredu, rekao je tim povodom za Danas Miloš Beuković, predsednik Lovačkog saveza Vojvodine.
On tvrdi da ovo nije novost za lovačka udruženja, jer se to dešavalo više puta na teritoriji Vojvodine, a verovatno i u celoj Srbiji.
– Iako je Zakonom o lovstvu izričito zabranjeno oblaganje kanala folijama, širom pokrajine folije se postavljaju dvadesetak godina unazad, životinje su se davile, lovci su se neprestano bunili i na tome se sve završavalo. Sada su stručnjaci svaki dan na terenu kako bi se zaštitile životinje, ali i kako bi se pronašlo rešenje koje će zadovoljiti opšti interes, i proizvođača hrane, kojima je neophodna voda za navodnjavanje, i lovišta. Šteta jeste napravljena, ali najvažnije je da postoji razumevanje i da svi radimo na istom zadatku – istakao je Miloš Beuković, predsednik Lovačkog saveza Vojvodine, koji kao jedno od mogućih rešenja vidi u oblaganju folija žicom, kako životinje ne bi mogle da klize, kao i u postavljanju većeg broja stepenišnih izlaza iz kanala.
Međutim prema Stevanu Vlaškaliću, ni plan koji su zajednički izneli predstavnici Vode Vojvodine i Poljoprivrednog preduzeća Sava Kovačević iz Vrbasa koje najviše koristi vodu iz ovog kanala, neće biti povoljan po divljač.
– U planu je da se ogradi kanal i napravi nekoliko prelaza i nekoliko zasebnih pojilišta. Ta pojilišta su koliko-toliko u redu, ali ograđivanje kanala je direktan uticaj na migratorna kretanja divljači, jer će im sigurno trebati puno vremena da se naviknu da prelaze kanal na mestima gde budu napravljeni mostovi, a to opet može dovesti do novog stradanja divljači, upozorio je Vlaškalić.
U kulskom udruženju lovaca najavili su masovan protest lovaca i ribolovaca sa ovog područja ukoliko se ovaj problem ne reši u najhitnijem roku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari