Popis stanovništva u BiH

U senci žestoke rasprave oko toga ostala je mnogo važnija činjenica, a to je da je ovaj popis zvanično potvrdio ono što već dugo vremena znamo – da BiH nije više multietnička zemlja. Upravo to je bila tema najnovijeg Mosta RSE, a sagovornici su bili dva bosanskohercegovačka univerzitetska profesora – Zdravko Grebo, profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu, i Miodrag Živanović, profesor Filozofskog fakulteta u Banjaluci.

Omer Karabeg:

Može li se reći da je ovaj poslednji popis bio u stvari rekvijem za multietničku BiH?

Zdravko Grebo:

… Nakon objavljivanja rezultata popisa, ispada da oni nisu konačni i da nisu priznati. Naprotiv. Oni su negirani i diskvalifikovani u polovini zemlje – u RS koja će objaviti svoju verziju. Prema tome, već sada imamo dvije verzije. Ta mučna priča će se apsolutno protegnuti i nastaviti, jer se ona vezuje za sve druge tenzije, nesporazume i animozitete koji u BiH postoje… Mi sada imamo brojeve koji potvrđuju da BiH zaista više nije ono što je bila, da ona u sociološkom smislu ne postoji i da će se to nastaviti produbljivati – i neka nam je bog na pomoći. Naravno, sad je jasno kakav je demografski sastav stanovništva u BiH, RS i Federaciji koja je, mada neoficijelno, podjeljena na bošnjački i hrvatski dio koji, uz male izuzetke, predstavljaju etnički homogene sredine. U sva tri slučaja u tim jedinicama živi zanemarljiv broj drugih nacija – u RS minimalan broj Bošnjaka, dok Hrvata, kojih nije ni bilo previše, sada gotovo da i nema. Skoro ista stvar je i sa Srbima u Federaciji. Ima još jedna stvar oko koje se treba zabrinuti. U ovom tragičnom i kataklizmičnom periodu, koji datira od 1992. do danas, BiH je izgubila 800.000 stanovnika. Ta igra oko 196.000 rezidentnih ili nerezidentnih stanovnika je mala stvar u odnosu na tu činjenicu. Ali ta igra je bila u funkciji podgrijavanju tenzija, animoziteta i – usuđujem se da prevalim preko usta tu riječ – i mržnje.

Miodrag Živanović:

Popis može biti rekvijem, ali ne mislim da je popis uzrok politizacije, niti predstavlja pravu sliku stanja. Zašto? Zato što su podaci, koji se vode sa datumom 1. oktobar 2013, kad je urađen popis – jednostavno netačni. Pored ovih 800.000 ljudi, koji su iscurili iz BiH, posljednjih godina smo imali i veliki odlazak prvenstveno mladih ljudi iz naše zemlje, a najveći dio toga dešavao se poslije 2013. Znači, podaci koju su sada objavljeni nisu prava slika stanja. Nevjerovatno je da u jednoj zemlji, u vremenu informatičke civilizacije, moramo tri godine čekati da se objave podaci popisa. Inače, ja ne bih stavljao u prvi plan brojanje krvnih zrnaca. Koliko ima Bošnjaka, Srba i Hrvata – to zaista u jednoj normalnoj državi ne mora biti toliko važno. Meni je tragičnije što ovi podaci pokazuju da je razoreno socijalno tkivo BiH. A kad bi se sada napravio popis – stanje bi bilo još katastrofalnije.

Omer Karabeg:

Kako vi gledate na tezu da je ovaj popis pokazao da je BiH postala većinski bošnjačka država.

Miodrag Živanović:

Broj stanovnika jednih, drugih i trećih nije toliko bitan, ako svi oni imaju podjednaka prava, ako mogu ta svoja prava, potrebe i interese ostvarivati na cijeloj teritoriji BiH. Tada nije bitno da li jednih ima 70 posto, drugih 20, trećih 10 ili svako ima po 33 posto. Dakle, procenat nije bitan, bitno je kako živimo…

Omer Karabeg:

Ovaj popis je faktički pokazao da treba zaboraviti onu leopardovu kožu kojom se BiH vekovima ponosila. Ono što je preživelo mnoge vojske i osvajače, razoreno je u istorijski veoma kratkom razdoblju – za nešto više od dve decenije. Kako je bilo moguće tako brzo razoriti nešto što je toliko stotina godina postojalo?

Zdravko Grebo:

Vi ste rekli da nema leopardove kože. Pitanje je da li je ikad u pravom smislu i bilo. Ali, naravno, tako velike promjene zahtijevaju da se odgovori na hiljadu pitanja – i tu ste u pravu. Međutim, i bez popisa mi smo sasvim jasno vidjeli da je Sarajevo apsolutno – ne mora se niko prebrojavati – u mnogim aspektima bošnjački grad. Banjaluka jeste srpski grad, a apsurd je da se čuju tvrdnje da je Mostar jedini multietnički grad.

Omer Karabeg:

Znači li to da je ostvareno sve ono o čemu su 90-ih godina sanjale nacionalne stranke, a to je BiH sa jednonacionalnim teritorijama?

Miodrag Živanović:

Mislim da je, nažalost, to doista jedan uspjeli projekt i da je sve što je tada bilo planirano brutalno provedeno…

Zdravko Grebo:

… To je bio rat za teritorije i taj cilj je u velikoj mjeri ostvaren. To je nemoguće popraviti za narednih 100 godina, sem u slučaju nekakvog zemljotresa, cunamija ili sudnjeg dana. Nije moguće bez rata, a rat niko neće – ni međunarodna zajednica, pa ni ovi narodi, koji su ponekada poprilično jedni protiv drugih militantno nastrojeni…