Sastanak radne grupe za izradu novog poslovnika Skupštine Srbije zakazan je za 27. avgust, ali je teško predvideti hoće li tada biti usaglašen nacrt ovog dokumenta.
Prvobitno se očekivalo da radna grupa koju predvodi Boško Ristić (DS) nacrt novog poslovnika poslanicima dostavi znatno ranije i da se poslanički klubovi i Skupština pre letnje pauze izjasne o predlogu, ali se to nije dogodilo.

Sastanak radne grupe za izradu novog poslovnika Skupštine Srbije zakazan je za 27. avgust, ali je teško predvideti hoće li tada biti usaglašen nacrt ovog dokumenta.
Prvobitno se očekivalo da radna grupa koju predvodi Boško Ristić (DS) nacrt novog poslovnika poslanicima dostavi znatno ranije i da se poslanički klubovi i Skupština pre letnje pauze izjasne o predlogu, ali se to nije dogodilo. Poslanici će se zato tek po povratku s letnjeg odmora izjasniti o predlogu novog poslovnika i zakona o Narodnoj skupštini, a predsednik parlamenta Oliver Dulić očekuje da oba dokumenta budu usvojena početkom septembra.

Nacrt u javnoj raspravi

Boško Ristić očekuje da nacrt Poslovnika bude usaglašen početkom septembra.

– Pred nama se nalazi rešavanje još mnogo bitnih pitanja. Mislim da svi treba da budu svesni nužnosti promene Poslovnika jer imamo novi Ustav i nezavisnu državu čiji je parlament dobio brojne nove nadležnosti – kaže Ristić.

Nacrt će zatim biti podeljen poslaničkim grupama, stručnoj javnosti, a Ristić kao novinu navodi i to da će biti štampan u dnevnim novinama.

– Želja nam je da imamo ozbiljnu javnu raspravu, ali i da sud daju i građani. Ako građani žele promene, drugačiji i ozbiljniji parlament, novi poslovnik će to omogućiti. Ako ne, ostaće ovakav. Iz brojnih kontakata vidim da narod ima puno zamerki na rad Skupštine – primećuje Ristić. On kaže da ne može da predvidi kada bi novi poslovnik bio usvojen u Skupštini.

– Opstrukcije su uvek moguće, ali bi bilo dobro da postignemo konsenzus oko novog poslovnika – zaključuje Ristić.

Radna grupa je navodno usaglasila veći deo teksta, ali je „zapelo“ kod dela koji treba da reguliše skupštinsku debatu. Boško Ristić, međutim, tvrdi da „nigde nije zapelo“ i da radna grupa nastavlja razmatranje različitih ideja. Među bitnim novinama koje je Ristić već najavio je i smanjenje broja i reorganizacija skupštinskih odbora. Trenutno Skupština ima čak 30 odbora. Skupština Srbije bi novim poslovnikom trebalo da dobije komisiju za kontrolu službi bezbednosti i Odbor za skupštinski budžet, a biće ukinut Zakonodavni odbor.
– Pored Odbora za bezbednost, imaćemo i Komisiju za kontrolu službi bezbednosti, Odbor za skupštinski budžet, kao i Odbor za ekonomiju i regionalni razvoj. Ideja je da odbori budu u skladu s resorima u Vladi. Smanjićemo broj odbora da bi oni bili efikasniji – kaže Boško Ristić. Ukoliko ove izmene budu usvojene umesto Zakonodavnog odbora usklađenost zakonskih predloga i odluka sa Ustavom i zakonima proveravaće stručne službe parlamenta. Radna verzija Poslovnika jasnije definiše održavanje i način vođenja konstitutivne sednice, te ubuduće ne bi trebalo da se dešavaju problemi viđeni tokom nedavnog predsedavanja predstavnika SPS. Ubuduće, glavna rasprava o zakonskim predlozima vodila bi se u odborima, čijim sednicama bi prisustvovali ministri i predstavili predloge zakona. Predlagači smatraju da bi se ovim omogućio efikasniji rad.
Efikasnost bi trebalo da omogući i ograničenje rasprave o amandmanima na pet sati, a vreme za repliku bi sa tri bilo skraćeno na dva minuta. Ratifikovanje međunarodnih sporazuma i zakona neophodnih za priključenje EU bilo bi prema „ubrzanoj“ proceduri, predlaže se u radnoj verziji novog poslovnika. Radna verzija poslovnika predviđa da ministri i predstavnici vlade imaju obavezu da jednom nedeljno dolaze u Skupštinu i odgovaraju na pitanja poslanika. Predsednik Skupštine bi u konsultaciji sa šefovima poslaničkih klubova i vladom mogao da predloži da sednica traje duže ili kraće.
– Zašto bismo o predlogu zakona o prestanku važenja nekog akta, na primer, raspravljali pet sati – pita Ristić.
Zbog različitih uvredljivih izraza koji su postali neizostavan deo rasprava u Skupštini Srbije ranije se javila ideja da, poput nekih drugih zemalja, naš parlament dobije „spisak zabranjenih reči“ čije bi pominjanje automatski dovodilo do opomene ili izbacivanja poslanika sa sednice. Tu ideju većina poslanika nije podržala. Prema njihovom mišljenju sačinjavanje spiska uvreda i zabranjenih reči ne bi bilo lako.
– Spiska zabranjenih reči nema u radnoj verziji poslovnika, jer tu jednostavno imamo praktičan problem. Šta ako neki poslanik upotrebi uvredljivu reč koje slučajno nema na mogućem spisku? Onda bi ispalo da je ta reč dozvoljena i da ne povlači sankcije – kaže Boško Ristić. On dodaje da su se predlagači radne verzije zbog toga oslonili na formulaciju da su zabranjene klevete i uvrede.
– U pravu je jasno šta su kleveta i uvreda – dodaje on.
Sadašnji Poslovnik takođe sadrži kaznene odredbe koje aktuelni predsednik i potpredsednici retko koriste. Prema članu 105 Poslovnika, „zbog povrede reda na sednici predsednik Narodne skupštine može da izrekne mere: opomenu, oduzimanje reči ili udaljenje sa sednice“. Poslanik kome je izrečena opomena mora da plati novčanu kaznu od tri hiljade dinara. Onaj ko je u toku sednice dva puta bio opomenut kažnjava se sa osam hiljada, a parlamentarac kome predsedavajući zbog nečega što je izgovorio za govornicom oduzme reč, mora da plati kaznu od 16.000 dinara. Najviša novčana kazna predviđena poslovnikom jeste 32.000 dinara i dobija je onaj ko je prethodno udaljen sa sednice. U poslovniku piše i da „ako je narodnom poslaniku izrečeno više ovakvih mera novčane kazne se ne sabiraju, već se samo primenjuje najveća novčana kazna.
Opoziciji se ne dopadaju predlozi koji bi, prema njihovoj oceni, poslanicima ograničili pravo da govore, podnose amandmane i reklamiraju povredu Poslovnika.
Član radne grupe Milisav Petronijević (SPS) izjavio je da je „nezamislivo“ da ne može svaki poslanik da podnese amandman, „s obzirom na to da, prema Ustavu, svaki poslanik može da podnese zakon“. Njegov stranački kolega Žarko Obradović najavljuje da socijalisti neće podržati predlog koji bi ograničio pravo poslanika da govori.
U izjavi za Danas Boško Ristić kaže da se slaže s tim da je nezamislivo da iko poslanicima ograniči pravo na podnošenje amandmana ili raspravu i tvrdi da to i ne postoji u radnoj verziji poslovnika. On objašnjava da radna verzija predviđa samo da rasprava o amandmanima bude izjednačena s načelnom i da iznosi pet sati.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari