Povrtarska proizvodnja u naseljima pored Peka i u donjem Zviždu zastupljena je na 200 hektara. Najveći deo je u privatnom posedu gde je lakše na malim površinama u neposrednoj blizini kuća podizati plastenike.

Pozitivan primer ovakve proizvodnje je u selima Lješnica, Mišljenovac, Mustapić, Rabrovo, Srpce, Vuković, Velika i Mala Bresnica. Međutim, za ovaj posao kučevački povrtari kako kažu nemaju nikakvu pomoć od države, koja ako hoće mogla je da pomogne u obezbeđivanju povoljnih kredite na duži vremenski period kao i plasman proizvoda. Jer je povrtarstvo tesno povezano sa prerađivačkom industrijom, gde kompletna naša poljoprivreda može proizvoditi zdravu hranu, što je i jedan od osnovnih preduslova za izvoz koji je perspektiva i osnovno opredeljenje našeg agrara, govore proizvođači ove zviške opštine.

Kada je godina vremenski pogodna sa čestim kišnim padavinama, povrtari ostvare i tri žetve godišnje gde posle prodaje ranog krompira, kupusa i paradajza, na istoj njivi sade šargarepu čije je ulaganje po jednom hektaru od 500 do 800 evra. Međutim, ova godina bila je sušna, pa je i proizvodnja povrća smanjena.

Oko 80 odsto meštana sela kučevačke opštine u Dolini Peka bave se proizvodnjom povrća. Sa 200 hektara pod povrćem godišnje se iz ovog kraja na tržište isporuči oko 20 vagona raznog povrća, od čega najviše kupusa, krompira i paradajza. „Pravih“ poljoprivrednih proizvođača koji se bave gajenjem povrća, na pijacama u Kučevu i drugim mestima u Srbiji je sve sve manje. Kako kažu, izlazak na pijacu nosi rizik od loše prodaje, cene pijačarine su dosta visoke, a tu je i gubitak vremena, koje je, posebno u sezoni poljskih radova dragoceno, pa je prodaja preprodavcu, i pored niže cene, znatno povoljnija. Čak i ozbiljni proizvođači, koji su ranije bili orijentisani isključivo na pijace, počinju da svoje proizvode plasiraju lancima megamarketa, pošto se, kako objašnjavaju, sve više kupaca okreće tom načinu trgovine.

– Pijaca, u odnosu na nakupca ima samo prednost više cene, ali, često i ta prednost nestane -objašnjavaju kučevački povrtari. Oni podsećaju i na dodatne troškove odlaska na pijacu i prevoz robe, ali i pijačarinu, koja bi trebalo da bude četiri odsto vrednosti robe. Tendencija prelaska u megamarkete, kako kažu povrtari, bila je prisutna i u zapadnoj Evropi, ali, stvari su se kod njih promenile. „ I na zapadu je pre dvadesetak godina pijaca gotovo zamrla Sada su se kod njih stvari promenile i pijace ponovo žive punim životom. Pretpostavljamo da ćemo takav trend i mi imati u budućnosti“, ističu kučevački proizvođači povrća.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari