Poznata imena osumnjičenih za ratne zločine

Crnogorsko državno tužilaštvo i istražni organi podgoričkog Višeg suda ocijenili su da dokazi hrvatskog tužilaštva o zločinima u logoru Morinj kod Kotora, nisu dovoljno ozbiljni da bi osumnjičeni bili optuženi. Naime, među dokazima koje je dostavilo hrvatsko tužilaštvo nema materijalnih dokaza, već se tvrdnje o navodnim zločinima temelje na osnovu svjedočenja hrvatskih državljana koji su u toku rata boravili u Morinju.
Kako je saopštilo Više tužilaštvo iz Podgorice, bivši pripadnici aktivnog i rezervnog sastava Jugoslovenske narodne armije M.G., Š.L., I.G., B.G., I.M. i Z.T., osumnjičeni su da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika u logoru Morinj.
Iz podgoričkog Višeg suda ranije je saopšteno da je osumnjičena „šestorka“ od 3. oktobra 1991. godine do 2. jula 1992. u mjestu Morinj, kod Kotora, kao pripadnici JNA počinili ratni zločin kršeći pravila međunarodnog prava.
Oni su u objektima takozvanog sabirnog centra JNA s dubrovačkog područja dovodili i zatvarali civile i ratne zarobljenike, protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima i zaštiti građanskih lica za vrijeme rata.
Podgorički nedjeljnik Monitor u jučerašnjem broju otkriva ko su osumnjičeni. Reč je o šestorici pripadnika bivše Jugoslovenske narodne armije. Među njima je Mladen Govedarica, kapetan bivše JNA koji je bio zadužen i za koordinaciju između vojske i civilne policije tokom deportacije bosanskih izbjeglica 1992. godine iz Crne Gore. On sada živi u Herceg Novom. Na tom spisku su Špiro Lučić iz Herceg Novog koji je kao pripadnik rezervnog sastava JNA učestvovao i u ratnim operacijama oko Cavtata, zatim Boro Gligić, vodnik iz Kotora, Ivo Gojnić iz Bara i Zlatko Tarle iz Kotora koji je u to vrijeme bio komandant vojne policije u Boki. Posljednji na listi za koje se interesuje tužilaštvo je Kotoranin Ivo Menzalin koji se, prema ispovijestima logoraša, isticao u zlostavljanju i prebijanju hrvatskih civila. Ivo Menzalin i Zlatko Tarle, prema pisanju Monitora, neko vrijeme ne žive u Kotoru.
Hrvatsko tužilaštvo je nedavno crnogorskim kolegama ustupilo kompletan predmet u kojem se nalaze imena 12 osumnjičenih za ratni zločin nad hrvatskim civilima koje je JNA tokom ratnog pohoda na Dubrovnik hapsila i zatvarala u vojnom logoru u Morinju.
Državna tužiteljica Crne Gore Vesna Medenica ocijenila je dokazni materijal iz Hrvatske kao kvalitetan, ali i najavila da neće bez provjere prihvatiti svjedočenja hrvatskih zarobljenika od prije 15 godina.
„Oni će morati da dođu pred crnogorske pravosudne organe kako bi prepoznali počinioce“, kazala je Medenica i najavila da će relevantnu dokumentaciju oko logora Morinj zatražiti i iz arhive Haškog tribunala.
Crnogorsko tužilaštvo je podnijelo zahtjev za pokretanje istrage protiv šest od ukupno deset pripadnika JNA iz Crne Gore koje Hrvatska tereti za ratni zločin protiv više od 300 hrvatskih civila u logoru u Morinju.
Po objavljivanju informacije da je tužilaštvo iniciralo istragu oglasio se pukovnik u penziji Radomir Goranović. Najavljujući da će podnijeti tužbu protiv Hrvatske i Crne Gore zbog narušavanja njegovog ugleda, on je u intervjuu podgoričkom Danu, rekao da nije učestvovao u mučenju zarobljenika, ali jeste saslušao oko 50 zatočenika u Morinju.
Goranović je kazao da su nadležni za logor u Morinju bili kapetan I klase Mirsad Krluča i kapetan bojnog broda Ljubomir Beara koji je u Crnu Goru došao iz Splita. Beara je kasnije bio na čelu glavnog štaba Vojske Republike Srpske, a haški tužitelji ga terete za ubistva počinjena u Srebrenici 1995. godine. Tereti se i za udruživanje radi činjenja genocida, kao i za prinudni transfer zarobljenih Bošnjaka iz Srebrenice. Beara se nalazi u pritvoru u Ševeningenu, a izvođenje dokaza je u toku.
Pukovnik Radomir Goranović rekao je da ga čudi što na odgovornost niko ne poziva i neke više činove. „General Veljko Kadijević je naredio privođenje ljudi u Morinj“, tvrdi on.