Vladimir Vukčević Sredinom jula 2003, kada je imenovan za specijalnog tužioca za ratne zločine, Vladimir Vukčević je najavio da će u Srbiji odgovarati svi za koje postoji osnovana sumnja da su počinili to krivično delo. Najnovija potvrda te najave je hapšenje Radovana Karadžića.
– Niko neće biti nedodirljiv, svako će biti procesuiran gde god se pojavi i najmanja sumnja da je izvršio ratni zločin – rekao je tada Vukčević.

Vladimir Vukčević Sredinom jula 2003, kada je imenovan za specijalnog tužioca za ratne zločine, Vladimir Vukčević je najavio da će u Srbiji odgovarati svi za koje postoji osnovana sumnja da su počinili to krivično delo. Najnovija potvrda te najave je hapšenje Radovana Karadžića.
– Niko neće biti nedodirljiv, svako će biti procesuiran gde god se pojavi i najmanja sumnja da je izvršio ratni zločin – rekao je tada Vukčević. Tužilaštvo za ratne zločine od tada je procesuiralo na desetine slučajeva, ali i poboljšalo imidž srpskog pravosuđa. Stav da su sve strane u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije tokom devedesetih činile zločine doprineo je podizanju poverenja javnosti u pravosuđe. Tome je doprinelo procesuiranje i Srba, ali i nesrba.
Što se tiče hapšenja Karadžića, Vukčević je rekao da je to bila kompleksna i izuzetno komplikovana operacija srpskih službi bezbednosti, bez učešća pripadnika MUP-a. Tim hapšenjem završena je jedna etapa političkih pritisaka na Srbiju, ali je još daleko od toga da je sve završeno, jer su na slobodi još dvojica optuženika – Ratko Mladić i Goran Hadžić.
Vladimir Vukčević rođen je 29. januara 1950. u Beogradu. Diplomirao je na beogradskom Pravnom fakultetu 1973, a pravosudni ispit položio 1976. Za zamenika javnog tužioca u Prvom opštinskom javnom tužilaštvu u Beogradu izabran je aprila 1978, da bi tek 1994. bio izabran za zamenika Okružnog javnog tužioca u Beogradu. Osam godina kasnije izabran je za zamenika republičkog javnog tužioca, ostajući na toj dužnosti do imenovanja za tužioca za ratne zločine.
Najpoznatiji slučajevi koje je radio jesu zastupanje optužnice na suđenju „Makinoj grupi“ optuženoj za ubistvo policijskog generala Boška Buhe, zatim je podigao optužnicu protiv haškog optuženika Milana Lukića i trojice pripadnika vojne formacije Osvetnici, zbog otmice i ubistva 17 Bošnjaka u Sjeverinu. Zastupao je i optužnicu protiv odgovornih za zločin na Ovčari, potom za zločin u Zvorniku, slučaj Škorpioni, masovne grobnice u Batajnici i u Petrovom Selu. Često mu prete razne tzv. patriotske organizacije, nazivajući ga izdajnikom.
Pravo merilo njegovog rada je nagrada Kran Montana, koja mu je dodeljena krajem prošle godine: priznanje Najvažnija ličnost 2007. u svetu dobio je upravo zbog rezultata u borbi protiv ratnih zločina i velikog doprinosa promeni svesti i poboljšanju pravnog sistema u Srbiji i regionu.
Govori nemački jezik, oženjen je i otac je troje dece.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari