Kako počinje i završava se svaka priča o masovnom štrajku u prosveti? 1foto FoNet Marko Dragoslavić

Pre skoro godinu dana Vlada Srbije se obavezala da će sa sindikatima obrazovanja raditi na zajedničkom cilju – da se početna plata nastavnika, odnosno zaposlenog sa sedmim stepenom stručne spreme izjednači sa prosečnom platom u Republici Srbiji od 1. januara 2025. godine.

To doslovno piše u protokolu koji su predsednici sva četiri sindikata prosvetnih radnika potpisali sa Vladom sredinom oktobra prošle godine, verujući da će vlast dogovoreno i ispuniti.

Umesto toga stiglo im je maglovito obećanje da će nastavnici dobiti „dvocifreno povećanje“ koje će biti za 50 odsto veće nego ostalim korisnicima javnog sektora, što je nedovoljno da bi se dostigao pomenuti cilj.

Nije prvi put da Vlada ne poštuje dokumente koje je sama potpisala, ali je novina da sada želi da napravi razliku između nastavnog i nenastavnog osoblja, koje ionako jedva sastavlja kraj s krajem.

Nije dovoljno što su se plate tetkica i domara izjednačile sa blagajnicima i administrativnim radnicima, zbog povećanja minimalne cene rada sada preti opasnost da i oni sa šestim stepenom „skliznu“ na minimalac. I na sve to vlast bi da pravi razdor u kolektivima.

Sindikati su Vladi dali rok od dve nedelje da ispuni potpisano, u suprotnom najavljuju obustavu rada za 16. septembar i burne reakcije u narednom periodu ne bi li izvršili priitisak do usvajanja budžeta za narednu godinu.

Kako počinje i završava se svaka priča o masovnom štrajku u prosveti? 2
Foto: Radenko Topalović/Danas

Koliko će u tome uspeti zavisi najviše od samih zaposlenih u školama i njihove spremnosti da rizikuju smanjenje plate, što će biti neminovno ako se uđe u nezakonit štrajk.

Ako je i tačno da je dve trećine zaposlenih u školama učlanjeno u neki sindikat, za sindikalne lidere će najveći izazov biti da ih pokrenu i povrate poverenje članstva koje se osećalo izigrano kada su pre skoro godinu dana odustali od najavljenog štrajka i potpisali protokol sa obećanjima na dugom štapu.

Zna vlast da sindikatima ruke vezuje zakon koji je propisao da se može štrajkovati skraćenjem časova na 30 minuta, ali i u tom slučaju poslodavac ima pravo da umanji zaradu zaposlenima za vreme koji nisu radili.

Upravo odbijanjem od plate vlast je uspela da uguši veliki štrajk 2015. godine, koji je takođe završen potpisivanjem sporazuma koji nikada nije realizovan.

I tu počinje i završava se svaka priča o masovnom štrajku u prosveti.

Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari