Prijavljuju lažne saobraćajke

Najčešće se lažno prijavljuju saobraćajni udesi, upucavanja, bodenje nožem, a kako se pozivi upućuju sa javnog mesta nema mogućnosti da se provere.

Dok uznemiravajući pozivi opterećuju centralu Hitne pomoći i otežavaju njenu dostupnost za građane, lažne dojave o nesrećama angažuju kompletne ekipe koje, objašnjava Lazić, zbog zauzetosti možda ne stignu do pacijenta kome je pomoć u tom trenutku od životne važnosti.

Na kraju svakog meseca ažuriraju se podaci i mobilnim operaterima i MUP-u šalju „ekstremni“ brojevi telefona sa kojih je upućen veliki broj poziva. U konsultaciji sa pravnom službom, protiv najekstremnijih „neslanih šaljivdžija“ biće podnete i krivične prijave.

Da bi se ovoj pojavi stalo na put, Lazić navodi da je početkom ove godine MUP Srbije u Gradskom zavodu za hitnu pomoć testirao izraelski softver koji, na osnovu boje glasa, u više od 90 odsto slučajeva detektuje da li je poziv pravi ili lažan. Proverena je i delotvornost – jer su ekipe sa terena davale povratnu informaciju. Kako ovakvi sistemi nisu u slobodnoj prodaji, upućen je zahtev MUP-u da ako ga budu nabavljali za svoje potrebe, nađu mogućnosti i za Hitnu pomoć. Softver, međutim, nije validan u slučaju psihijatrijskih bolesnika, navodi Lazić.

On objašnjava da se pozivi razvrstavaju na crvene – na koje ekipa odmah odlazi na teren, žute – koji ne spadaju u domen hitnih pacijenata i koje dežurni lekar poziva u roku od pet ili 10 minuta, i zelene – koji se upućuju na službu medicinskog savetovanja.

Pozivanje broja 94 je besplatno, a bez obzira na to što se identifikuje broj sa koga je uznemiravajući ili lažni poziv upućen, počinilac ostaje neotkriven, jer se uglavnom koristi pripejd broj ili javna govornica.

Neslavni rekord, ističe Lazić, predstavlja 600 poziva sa istog broja koliko je Hitna pomoć dobila samo za prva četiri meseca ove godine.

– Lažne pozive obično dobijamo sa javnih mesta. Osoba iks sa mobilnog telefona javlja da je na određenoj raskrsnici došlo do sudara i da ima povređenih. Dešava se da se isto „mesto nesreće“ prijavi odmah sa još dva ili tri broja, čak i policiji i vatrogascima. Za nas to je „crveni poziv“. Ekipa odmah ide na lice mesta i konstatuje da nema ničega na naznačenoj adresi – objašnjava prvi čovek Hitne pomoći.

Kulminacija takvih poziva dogodila se pre desetak dana kada je u toku jedne noći Hitna pomoć primila tri poziva sa javnog mesta, a po izlasku na teren zatekli su lutke sa Belefa.

Prema indeksu hitnosti Ministarstva zdravlja u domen rada Hitne pomoći ne spadaju ni bubrežni napadi – ma koliko pacijentu i njegovoj okolini izgledali dramatično, akutna ginekološka stanja, trovanje hranom, ali kada ima mogućnosti ekipa će i u tim slučajevima izaći na teren.

Inače, u glavnom gradu dnevno radi 20 ekipa, a zavisno od situacije, za pojedine događaje angažuju se još tri ekipe. Ada Ciganlija u toku sezone pokrivena je sa pet hitnih medicinskih timova, dok jedna ekipa dežura na specijalno opremljenom motornom čamcu. Osim za Bir fest, ekipe Hitne pomoći ovih dana angažovane su i na manifestaciji Džet ski.