Produženje rokova ili nametnuto rešenje

Premijer Republike Srpske Milorad Dodik smatra da bi do dogovora o reformi policije moglo doći do 13. oktobra, a da situaciju povodom zvaničnog roka, 30. septembra, ne bi trebalo toliko dramatizovati.
– Iz iskustva govorim da se uvijek daje neki rok. Što se tiče policije RS jasno je da ona mora djelovati na prostoru RS i, naravno, imala bi direktora koga bira skupštinski odbor. Čak smo spremni da taj direktor bude potvrđen kao zamjenik direktora policijske strukture na nivou BIH – rekao je Dodik juče u Banjaluci, nakon sastanka s predsjednikom RS Milanom Jelićem i predsjednikom Narodne skupštine RS Igorom Radojičićem.
Dodik je ponovio da RS neće prihvatiti reformu u kojoj nema policije RS i da niko nije spreman na takva odricanja zbog evropskih integracija. On je dodao da političari iz Federacije BIH traže maksimum koji nije zakonit i ustavan.
Iako se dogovor o reformi policije, na sastanku u Banjaluci u srijedu naveče, nije pomakao s mrtve tačke, visoki predstavnik za BIH Miroslav Lajčak gaji nadu da će se u nedjelju 30. septembra postići rezultat koji očekuju zvaničnici EU. Razlog tome je najavljeni današnji sastanak istog ekspertskog tima koji se sastaje u Sarajevu, u zgradi OHR, gdje će se ponovo otvoriti pitanja koja su ostala sporna i nakon skoro pet sati razgovora. Koliko je izvjesno očekivati konačnicu u nedjelju govori podatak da na sastanku u Banjaluci nije postignuta saglasnost o četiri otvorena pitanja – direktoru policije, nacionalnoj zastupljenosti i jedinstvenom zakonodavstvu, te zastupanju u kolegijumu Ministarstva bezbjednosti – ostaje da se vidi. Ekspertski timovi koji dolaze iz vodećih političkih partija BIH pauzu između dva sastanka koriste za optuživanje. Srpska strana smatra da visoki predstavnik teži ka tome da ostane samo simboličan naziv „Policija RS“, dok od uprave policije ne bi ostalo ništa. U Federaciji BIH takođe nemaju namjeru prihvatiti Protokol o policiji koji je predložio visoki predstavnik. Zbog toga je održana vanredna sjednica Predstavničkog doma Federalnog parlamenta s koje je poslana jasna poruka da je Lajčakov prijedlog „neprihvatljiv u nekoliko segmenata, te da je u potpunosti kontradiktoran principima EU“.
Treća karika razgovora, hrvatski predstavnici iz stranaka HDZ BIH i HDZ 1990, smatraju da je prijedlog visokog predstavnika dobra osnova za dalje razgovore.
Ambasador Velike Britanije u BIH Metju Rajkroft nije se libio da konkretizuje razmišljanja međunarodnih zvaničnika.
– Može se desiti da se međunarodna zajednica vrati staromodnom principu nametanja rješenja. Ako se političari ne dogovore može se desiti da međunarodna zajednica ponovo pokrene metode za koje je mislila da je ostavila iza sebe – poručio je Rajkroft.