Priznanje nezavisnosti Kosova (9. oktobar) od strane vlasti u Skoplju, samo je jedan od naizgled najlakše rešenih problema sa kojima se od junskih izbora suočava kabinet premijera Nikole Gruevskog.

To je, kako se poslednjih dana ocenjuje u Skoplju, bilo samo «hvatanje vazduha», nakon što su makedonski zvaničnici još jednom dobili šansu da «pokažu zube» prema međunarodnom posredniku Metju Nimicu u višegodišnjem sporu oko imena koji Makedonija ima sa Grčkom. Ovome treba dodati i skeptični stav komesara za proširenje Oli Rena koji je izjavio da je „teško očekivati da 5. novembra Evropska komisija preporuči otvaranje pregovora o pristupanju Makedonije EU“. Takav stav EU, Makedoniju ostavlja na poziciji kandidata.

Posle junskih izbora, makedonska politička scena prekomponovana. Jednog albanskog političkog partnera u vlasti zamenio drugi. VMRO DPMNE je umesto Demokratske partije Albanaca (DPA) ušao u koaliciju sa Demokratskom unijom za integracije (DUI). Tako je kabinet Gruevskog dobio «obnovljenu šansu». U napetoj političkoj atmosferi, nasilje, kao i primedbe o neregularnosti izbornog procesa, DUI je osvojio 18 poslaničkih mandata u makedonskom parlamentu. VMRO DPMNE, je obezbedio sebi legitimnost da sa zamenjenim albanskim koalicionim partnerom nastavi da radi «punom parom». Podaci o učinku za «100 dana vlade», govore da je uz podršku DUI usvojeno više od 130 zakona. To je učinjeno sa namerom da se pojača evro perspektiva Makedonije koja je od 2005. godine dobila status kandidata za članstvo u uniji. Vicepremijerka u prethodnoj vladi i liderka Socijaldemokratske stranke (SDSM) Radmila Šekerinska, nakon junskih izbora, ostala je potpuna po strani. Ona je prethodno obavila najveći posao vezan za dobijanje status kandidata za članstvo u EU decembra 2005. Nje sada nigde nema.

Efikasni parlament

Opozicija u Sobranju ukazuje na činjenicu da je u ovom ekspresnom usvajanju zakonskih predloga prošao i onaj koji se odnosi na upotrebu albanskog jezika, zatim, o energetici i lobiranju. U glasanju nisu učestvovale albanska DPA i makedonska SDSM, naravno iz različitih razloga. Albanska DPA zbog nepriznavanja junskih izbornih rezultata, dok je SDSM parlament bojkotovala zbog hapšenja predsednika opštine Strumica Zorana Zaeva, koji obavlja i funkciju v.d. predsednika partije. Kada je Zaev aboliran odlukom predsednika države Crvenkovskog, a parlament priznao nezavisnost Kosova, poslanici obe partije vratili su se u klupe parlamenta.

U tumačenju aktuelnih političkih prilika zbilje u Makedoniji u kojoj premijer Gruevski albanskim političkim subjektima nešto daje», a «nešto i dobija», neminovno je registrovati i različite političke stavove koje imaju Demokratska partija Albanaca (DPA) Menduha Tačija i Demokratska unija za integracije (DUI) Alija Ahmetija. Makedonske pravosudne organe očekuje procesuiranje četiri slučaja vezana za optužbe Međunarodnog tribunala iz Haga, vezane za slučaj «mavrovskih radnika» zbog čega je dvoje poslanika DUI ostalo bez mandata i čeka pojavljivanje pred pravosudnim organima.

PRAGMATIČNA PODELJENOST

DUI je opterećen i činjenicom da je i predsednik omladine ove partije poslanik Husen Hemailji, u bekstvu, a osuđen je na zatvorsku kaznu u pravosnažnom postupku. Sa druge strane, u nekim medijima u Skoplju preneti su stavovi Teute Arifi, potpredsednice DUI, koja je optužila premijera Gruevskog da je « ovakvim ponašanjem potrošio i prethodnog koalicionog partnera, a da će potrošiti i svoju vlast u državi».

Posmatrača u Skoplju govore da bi «albanski pragmatizam», dalekosežno, mogao da ugrozi stabilnost vlade u Skoplju. Albanski mediji najavljuju da bi se na političkoj sceni moglo pojaviti još jedna politička partija. Bivši potpredsednik DPA Imer Selmani, nezadovoljan svojom pozicijom, osnovao je stranku «Demokratija e Re» (Nova demokratija). On ima podršku i nekoliko članova DPA koji su obavljali ministarske poslove u vladi pre junskih izbora.

Izborna iskušenja

Makedoniju naredne godine očekuju izbori za predsednika države. Mediji u Skoplju, uveliko se bave mogućim kandidatima. Aktuelni šef države Branko Crvenkovski rekao je da neće «konkurisati za još jedan mandat». Prethodno je u dva mandata predsednik bio Kiro Gligorov, a potom i Boris Trajkovski (nastradao u avionskoj nesreći). Predizborna klima, uglavnom, se opisuje rečima podele i nesaglasnost. To se odnosi i na makedonski i na albanski politički blok. Kao potencijalni predsednički kandidati pominju se političari u UN Srđan Kerim, te funkcioner iz «lokala» Tito Petkovski, Zoran Stavrevski, kao i Stojan Andov, Arben Džaferi, pa čak i Ljubo Boškovski koji je bio pod istragom Međunarodnog tribunala u Hagu. Predsednički izbori u Makedoniji biće održani na proleće naredne godine. Do tada Makedonija mora da se suoči sa rešavanjem problema vezanih za približavanje. U Skoplju se naglašava da je «Grčka sprečila punopravno članstvo Makedonije u NATO», ali je činjenica da država nije ispunila «devet zahteva» koje je pred nju postavio Brisel.

 

Ekonomske veze

Makedonska ekonomija beleži stalni rast u trgovini sa Kosovom. Podaci iz medija govore da je rečo sumi od 174 miliona dolara, «sa tendencijom rasta na mesečnom nivou». Iznos trgovine sa Crnom Gorom iznosi 17,7 miliona evra, od čega je makedonski uvoz samo dva miliona evra. U trgovini sa Srbijom tokom devet meseci ove godine Makedonija je ostvarila suficit od 173 miliona dolara. U Srbiju je prema zvaničnim podacima izvezeno robe u vrednosti od 543 miliona dolara, a uvezeno u vrednosti od 400 miliona. Srbija, prema podacima Privredne komore Makedonije, predstavlja glavnog partnera u trgovinskoj razmeri. Na drugom mestu je Nemačka, a potom slede Rusija, Grčka i Bugarska. Od januara do septembra ove godine iz Makedonije je izvezeno robe u vrednosti 1,68 milijardi dolara. Istovremeno je uvezeno robe u vrednosti od 2,83 milijarde dolara, a najveći partneri su zemlje EU i okruženja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari