Promjena Ustava uslov za dalji napredak

– Promjene Ustava koje je pokrenula Vlada u junu prošle godine i Nacrt amandmana sa alternativama, koji je usaglasio Odbor za ustavna pitanja, uglavnom su na tragu sugestija koje dolaze sa važnih evropskih adresa, saopštenih u vidu jedne od sedam preporuka za dobijanje datuma pregovora o pridruživanju EU. Cilj je da se obezbijedi bolja sudska vlast u Crnoj Gori i izađe u susret potrebama građana, da se odstrane trule daske iz sudstva, da se sudi na osnovu dokaza po zakonu, a ne po političkim instrukcijama ili ličnom ćefu sudija. Preporuke Evropske komisije, kao i Venecijanske komisije govore da se mora obezbijediti politička nezavisnost tužilaštva i sudstva kao preduslov za vladavinu prava i dalju demokratizaciju društva, kaže Mustafić.

Bošnjačka stranka smatra da bi trebalo kod izbora Tužilačkog savjeta smanjiti politički uticaj parlamenta i da u Tužilački savjet ne bi trebalo birati poslanike, već se opredijeliti za izbor u Skupštini dva člana savjeta iz reda uglednih pravnika sa prostom većinom ili dvotrećinskom većinom u Skupštini. Mustafić ističe da je u amandmanima koji definišu sastav i način izbora Sudskog i Tužilačkog savjeta predviđeno da se u jedan i drugi savjet, u Skupštini biraju po dva poslanika, što je, prema stavu BS, najspornije rješenje u odnosu na postavljeni cilj, kao i po dva ugledna pravnika koje imenuje Predsjednik CG, što može biti sporno.

– Pošto u tom dijelu ne postoje alternativni prijedlozi na pomenute amandmane, mislimo da treba još jednom razmotriti prijedlog Vlade i ocjenu EK u Analitičkom izvještaju u kojoj ističu da su „ozbiljno zabrinuti zbog činjenice da većinu članova Sudskog savjeta bira Skupština odnosno Vlada“ i procjenu da je to proizvodilo „nesrazmjeran nivo političkog uticaja na sudstvo“. Pretpostavka je da će iz EK procijeniti da su promjene nedovoljne u tom segmentu. Slično rješenje se predlaže za sastav Tužilačkog savjeta, pa se mogu očekivati i slične ocjene. Mi smo bliži rješenju da se umjesto dva poslanika u Sudskom i Tužilačkom savjetu, u Skupštini biraju dva ugledna pravnika na predlog njihovih strukovnih udruženja ili na osnovu javnog konkursa. Takođe, po nama značajan je i amandman koji obezbjeđuje funkcionalni imunitet Državne revizorske institucije, odnosno Predsjedniku i članovima Savjeta, što će svakako ojačati njihovu nepristrasnost i kvalitet u radu, ističe Mustafić.

Dio predloženih ustavnih promjena, koje je pokrenula opozicija tiče se „identitetskih“ pitanja. Prijedlozi koji su vezani za promjenu državnih simbola, kaže Mustafić, ne mogu imati podršku BS, jer se odnose na uvođenje „narodne zastave“, odnosno trobojke kao ponuđenog rješenja.

– U Crnoj Gori živi više naroda i svaki od njih ima svoju nacionalnu zastavu i Nacionalni savjet, zakonski utemeljena institucija koja se bavi tim pitanjima. Ustavne promjene koje bi se bavile pojedinačnim narodnim zastavama nijesu moguće i mislimo da je to pogrešan pristup. Bošnjačka stranka ima veoma jasan zahtjev za usklađivanje državnih simbola sa Ustavom, što znači i multietničkim karakterom Crne Gore, prvenstveno tu mislimo na promjenu izgleda sadašnjeg grba, ali za to nam nijesu potrebne ustavne promjene već se to može uraditi kroz odgovarajuća zakonska rješenja, ističe Mustafić. Prema njegovim riječima i izmjene postojećih rješenja koja se tiču jezika i pisma nijesu prihvatljiva, jer bi se time narušio koncept ravnopravnosti jezika u službenoj upotrebi. „Naime, time bi jedan jezik, (srpski), na osnovu rezultata sa popisa, iz jezika u službenoj upotrebi prešao u službeni jezik. Time bi otvorili put da, zbog svakog narednog popisa, čiji su rezultati proizvod neke političke realnosti, a ne stvarni odraz društvene stvarnosti, morali da mijenjamo Ustav“, kaže Mustafić.

On navodi da se izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju došlo do kompromisnih rješenja koja treba da zažive i u nastavnom procesu i treba raditi na njihovoj primjeni, a ne insistirati na nekom novim zahtjevima koje treba da pojedine nacionalne zajednice dovedu u ustavno neravnopravan položaj.

– Neprihvatljivo je i predloženo rješenje koje imenuje određene manjinske narode (Bošnjake, Albance i Hrvate), a proklamuje ili inauguriše koncept dva većinska – državotvorna naroda. Mislimo da bi to promijenilo, ne samo sadašnji ustavni koncept države, već i ukupan državni koncept međunarodno priznate Crne Gore, u čije je temelje državnosti ugrađen doprinos svih njenih naroda i nacionalnih zajednica, koji su podržali obnovu njene državnosti, bez obzira na njihovu brojnost. Polazeći od multetničkog i građanskog koncepta, u Crnoj Gori postoje samo brojčano manjinski i brojčano većinski narodi, jer nijedan narod ne čini apsolutnu većinu, kaže Mustafić.

Ima i neprihvatljivih rješenja

Predloženi set ustavnih promjena koje je pokrenula opozicija, kaže Mustafić, u značajnom dijelu, nudi niz rješenja koja su neprihvatljiva, jer bitno mijenjaju ustavni koncept građanske države, zasnovane na multietničnosti i ravnopravnosti naroda i građana.

– Neka od predloženih amandmanskih rješenja već su dio predloženih ustavnih promjena Vlade, a neka bi za BS mogla biti prihvaljiva uz određene korekcije i modifikacije i ukoliko se o njima ne bi odlučivalo u paketu sa ostalima kojima, ni u kom slučaju, ne bismo mogli dati političku podršku. Izmjene Ustava koje se odnose na izbor čelnika sudstva i tužilaštva, koje su potrebne kako bi bila obezbijeđena veća nezavisnost pravosuđa, ali i sva druga pitanja, bilo da su ona sadržana u prijedlogu Vlade ili opozicije, zahtijevaju široke konsulaticije i razgovore, u cilju postizanja što šireg konsenzusa, zaključio je Mustafić.