Član Komisije za utvrđivanje prijedloga rješenja grba i himne Republike Srpske Krstan Simić rekao je da se protivi neutralnim simbolima, jer smatra da narod koji nema prošlost, teško da može imati budućnost.
Politička retorika zabrinula povratnike
Potpredsjednik RS Adil Osmanović opomenuo je juče javnost da politička retorika, prisutna u BIH u posljednje vrijeme, ima negativan uticaj na povratničku populaciju u oba entiteta, te da ih to zabrinjava i pravi im dodatne probleme uz one sa kojima se već suočavaju.
Član Komisije za utvrđivanje prijedloga rješenja grba i himne Republike Srpske Krstan Simić rekao je da se protivi neutralnim simbolima, jer smatra da narod koji nema prošlost, teško da može imati budućnost.
Politička retorika zabrinula povratnike
Potpredsjednik RS Adil Osmanović opomenuo je juče javnost da politička retorika, prisutna u BIH u posljednje vrijeme, ima negativan uticaj na povratničku populaciju u oba entiteta, te da ih to zabrinjava i pravi im dodatne probleme uz one sa kojima se već suočavaju.
Osmanović je nakon sastanka sa šefom diplomatskog biroa Ambasade Belgije u BIH Stijnom Molsom rekao novinarima da se povratnici žele baviti životnim pitanjima, naročito pitanjima zapošljavanja.
On je naveo da bi zapošljavanje povratnika moglo biti realizovano najprije njihovim radom u administrativnim službama, a potom i pokretanjem biznisa.Osmanović je rekao da se razgovaralo o ulozi potpredsjednika i da bi izmjenama entitetskih ustava trebalo uvesti odrednice prema kojima bi predsjednik sa potpredsjednicima odlučivao konzenzusom o nekim određenim pitanjima, jer su u RS, ali i u Federaciji BIH, predsjednik i potpredsjednici pripadnici tri konstitutivna naroda, a nije ujednačena relacija između njih.
Simić smatra da je „srpska tradicija i prošlost veoma bogata i da se može iz te prošlosti izvući nešto što će predstavljati ovaj narod“.
– Bježanje od simbola je bježanje od RS, a RS je realnost. Zalagaću se da se i znamenje na nivou BIH mijenja, zalagaću se da donesemo svoje znamenje, a ne ono koje nam je nametnuo neki činovnik. Inače se pogrešno tumači odluka Ustavnog suda BIH o simbolima RS i i druga strana smatra ih diskriminirajućim zato što ne sadrže obilježja druga dva naroda. Oni svojom sadržinom ne vrijeđaju druga dva naroda i to treba biti jasno, rekao je Simić i dodao da je zato moguće da se na postojeće rješenje nadograde simboli i drugih naroda.
Član Komisije za utvrđivanje prijedloga rješenja grba i himne RS Šaban Sivić rekao je da su, kad je riječ o Bošnjacima, konkretni prijedlozi neutralna rješenja jer, kako je rekao, „po Ustavu BIH i odluci Ustavnog suda neutralna rješenja su najprihvatljivija, a teško je naći rješenje u kojem će se svi prepoznati“.
– Postojeći grb RS može ostati pod uslovom da ne bude dominantan nad grbovima ostala dva naroda u RS, te da gdje budu postojala dva obilježja nacionalnog karaktera treći ne može biti vjerski, rekao je Sivić godtujući u emisiji RT RS.
Istoričar Željko Vujadinović istakao je da je svi simboli koji su u opticaju za nova rješenja imaju svoju istoriju.
– Ljiljan se prvo nalazi na anžujskim grbovima, pa u bugarskim, srbijanskim i na kraju u bosanskim. Polumjesec imamo kao simbol u 13. vijeku prije nove ere. Na grbu Kraljevine SHS imamo i krst, i šahovnicu i polumjesec. Dvoglavi orao u osnovi ima duboku istorijsu pozadinu. Pojavio se u vizantiji, pa je prešao u Srbiju. Dvoglavi orao je stari heraldički znak. Isti je slučaj i sa krstom, pojasnio je Vujadinović.
Komisiju za utvrđivanje prijedloga rješenja o simbolima RS Narodna skupština RS formirala je 11. januara nakon što je Ustavni sud BIH grb i himnu RS proglasio neustavnim, prvu sjednicu održala je 19. marta, a druga je zakazana za 2. aprila.
Zadatak Komisije je da vodi postupak pripreme i razmotri sva moguća rješenja u vezi sa Odlukom Ustavnog suda BIH, uključujući rješenja na osnovama postojećeg grba i himne RS, direktnog poziva istaknutim umjetnicima i javnog konkursa, kao i sva druga rješenja koja bi sama Komisija predložila. Komisija, sastavljena od 27 članova, bi trebalo da utvrdi prijedloge u vezi sa Odlukom i uputi ih Narodnoj skupštini RS na razmatranje, najkasnije do 30. aprila.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.