Zvaničnici Evropske unije postigli su juče, nakon duge i oštre rasprave, sporazum o novom budžetu Unije za narednih sedam godina. Kako prenosi Bi-Bi-Si, dogovoreno je da maksimalni iznos budžeta bude 960 milijardi evra, što je za 65 milijardi manje od onoga što je tražila Evropska komisija.

Ovaj sporazum uspostavlja ravnotežu između zahteva za „stezanjem kaiša“ Velike Britanije, Holandije i, naravno, Nemačke, i Francuske i Poljske, koje žele da novac iz budžeta bude utrošen na subvenicje za poljoprivrednike i infrastrukturu.

Šefovi 27 zemalja članica su noć između četvrtka i petka proveli raspravljajući o budžetu, kao i o takozvanom Višegodišnjem finansijskom okviru (MFF). Sednica Evropskog saveta je više puta na kratko prekidana da bi učesnici mogli da se odmore.

U odnosu na samit iz novembra prošle godine ukupan budžet je smanjen za 12 milijardi evra, pa će tako sredstva za prekogranični transport i projekte u oblasti energetike i telekomunikacija biti umanjena za više od 11 milijardi evra, dok će plate i druge prinadležnosti zvaničnika EU biti smanjene za oko milijardu evra.

Poljoprivreda će, prema ovom sporazumu, biti pošteđena daljih smanjenja, dok je za podršku ruralnom razvoju izdvojeno dodatnih 1,5 milijardi evra za period od sedam godina. Ovo je prvi put u 56 godina EU da je budžet Unije smanjen.

Inače, sporazum mora da odobri Evropski parlament, što bi se moglo pokazati kao velika prepreka, s obzirom na to da je predsednik EP Martin Šulc izjavio da neće prihvatiti prekomerne rezove. Iako britanski premijer Dejvid Kameron i francuski predsednik Fransoa Oland blisko sarađuju u vojnim operacijama u Maliju, otvoreno se ne slažu u vezi evropskih pitanja, uključujući koliki treba da bude budžet Unije, ali i o potencijalnom britanskom referendumu o članstvu u EU.

Kameron je pre početka samita izrazio sumnju u mogućnost postizanja dogovora ukoliko se ne izvrše rezovi u „prevelikom“ evropskom budžetu. „Cifre u predstavljenom budžetu EU u novembru bile su previsoke. One moraju da budu smanjene. Ukoliko to ne bude učinjeno, dogovora neće biti“, pretio je Kameron. On je istakao da EU ne treba da bude pošteđena pritisaka koji se vrši na članice u pogledu smanjenja potrošnje, kao i svrsishodnosti i transparentnosti trošenja državnog novca.

Jedan izvor iz EU je rekao da su Martin Šulc i italijanski premijer Mario Monti izjavili da u ovom trenutku ostanak Velike Britanije u EU nije zagarantovan..

„Pregovori o budžetu uvek su teški, dugi i često, čak i za nas, haotični. Dešava se da se tokom pregovora često gubimo u detaljima, previđajući veću sliku, a ona je upravo važna“, rekao je predsednik Evropskog saveta Herman Van Rompej. Nemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da Berlin zastupa stav da se mora pronaći rešenje, jer trenutna finansijska nestabilnost i nezaposlenost traže da podelimo troškove i osiguramo potrebnu solidarnost“.

Budžet se razmatra svakih sedam godina i podrazumeva oštru raspravu lidera EU koji se fokusiraju da obezbede najbolju ponudu za građane svojih zemalja. Za evropske vođe, koji se godinama svađaju oko toga kako da spasu evro, bilo bi sramota ukoliko dogovori u vezi sa budžetom doživeli neuspeh, analizira s druge strane okeana Njujork tajms.

„Omraženi” Kameron pravi kolekciju neprijatelja

U trenutku kada su mnoge evropske vlade primorane da smanje svoje budžete poziv britanskog premijera Dejvida Kamerona da Unija „stegne kaiš“ bio je prava komplikacija u pregovorima. „Kameron je zaradio neprijateljstvo među pojedinim evropskim liderima zbog zahteva da se ponovo pregovora o ugovoru Britanije sa EU i zbog obećanja o referendumu o članstvu Britanije u EU“, komentarišu zapadni mediji. Predsednik Evropskog parlamenta Martin Šulc rekao je na konferenciji za novinare u četvrtak uveče da evropski lideri ne treba da udovolje Kameronu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari