Radovan Karadžić ponovo pred sudijom u petak

Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik poštuje zahtjeve porodice Radovana Karadžića da imaju prava kao svi slobodni građani i rekao da će u narednom periodu biti iznađena i provedena određena rješenja u vezi s tim. Nakon razgovora sa Karadžićevom suprugom Ljiljanom Zelen-Karadžić i kćerkom Sonjom Karadžić-Jovičević Dodik je rekao da je bilo riječi o statusnim pitanjima porodice bivšeg predsjednika RS u vezi sa pravima iz radnog sektora. Sonja Karadžić-Jovičević rekla je da su premijera Dodika upoznali sa situacijom u kojoj je živjela i živi porodica Radovana Karadžića i nada se da će predsjednik Vlade RS u skladu sa zakonom pomoći porodici Karadžić da prebrodi „građansku smrt“ i da se vrati u tokove normalnog života.

– Vidjećemo kako će pomoći. Pretpostavljam da će učiniti što mogu i šta je u skladu sa zakonom – rekla je Sonja Karadžić-Jovičević.

Tužioci nisu ni do ovog vikenda podneli sudijama predlog nove, izmenjene optužnice, a ukoliko to ne učine do petka, Karadžiću će ponovo biti ponuđeno da se izjasni o navodima važeće optužnice, potvrđene 2000. Po nalogu predsednika Tribunala Fausta Pokara za pretprocesnog sudiju nedavno je, umesto Holanđanina Orija čije je izuzeće tražio optuženi Karadžić, postavljen Ijan Bonomi iz Velike Britanije.
Ako Karadžić odluči da se u petak ponovo ne izjasni o krivici, kao što su najavili njegovi pravni savetnici u Beogradu, sudija Bonomi će, po pravilima suda, uvesti u spis da je optuženi izjavio da nije kriv. Karadžić je u 11 tačaka optužen, po principu individualne i komandne odgovornosti, za genocid i saučesništvo u genocidu u Srebrenici i drugim mestima BIH, istrebljenje, ubistva, hotimično lišavanje života, progon, deportaciju, nehumana dela, protivpravno terorisanje civila i uzimanje talaca tokom sukoba u BIH 1992-95.
Prema optužnici, Karadžić je „delujući individualno i u saradnji s drugima, između ostalih sa Momčilom Krajišnikom i Biljanom Plavšić“, „planirao, podsticao, naredio, počinio ili na drugi način pomogao i podržao planiranje, pripremu i izvršenje uništenja, u celosti ili delimično“, bosanskih Muslimana i Hrvata kao nacionalnih i verskih grupa. Ta dela su izvršena u opštinama Bijeljina, Bratunac, Bosanski Šamac, Brčko, Doboj, Foča, Ilijaš, Ključ, Kotor Varoš, Novi Grad, Prijedor, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Višegrad, Vlasenica, Zavidovići i Zvornik. Opsada Sarajeva tokom koje su snage VRS, po optužnici, 44 meseca granatama i snajperskom vatrom ubile i ranile „na hiljade civila oba pola i svih uzrasta“, Karadžiću se stavlja na teret kao krivično delo „protivpravnog terorisanja civila“. Prvu optužnicu protiv Karadžića i komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, podignutu u leto 1995. godine, dopunjenu genocidom u Srebrenici u jesen iste godine, glavna tužiteljka Karla del Ponte razdvojila je i izmenila u maju 2000.