Gruzijci su juče birali novu vladu, a glavna bitka vođena je između partije predsednika Mihaila Sakašvilija i opozicione koalicije milijardera Bidžina Ivanišvilija. „Ovo je istorijski dan za Gruziju, na kojem se odlučuje o sudbini zemlje. Očekujemo dobre rezultate za reforme, za demokratiju, za slobodu i budućnost naše zemlje“, poručio je Sakašvili.

Dojučerašnji saveznik i finansijer Sakašvilija, a sada njegov rival i lider koalicije Gruzijski san, obećao je da će zemlju brzim reformama približiti i Zapadu i Rusiji.

Ovo su izbori koji će odrediti političku budućnost Gruzije, smatraju stručnjaci. Ali za mnoge, upravo će na njima birači tražiti kaznu, osvetu, za odgovorne za zlostavljanja u zatvorima, o čemu su objavljeni, u najmanju ruku, uznemirujući snimci. Još uvek je aktuelno pitanje kakvu je ulogu u tom nečuvenom skandalu, zbog kog su intervenisale i UN tražeći istragu, igrala vlada. Ukoliko Sakašvilijeva partija izgubi, to će biti presedan za postsovjetsku Gruziju da vlada nije promenjena revolucijom nego putem izbora.

Na ruku im preterano ne ide ni učinak skoro pa decenijske vladavine. Život za 4,4 miliona Gruzijaca je minimalno poboljšan. Smanjena je stopa uličnog kriminala, dok privreda beleži rast od 10 odsto. Država je skinula postsovjetsko breme i ušla u demokratsku tranziciju, po zapadnom uzoru, a glavna težnja im je priključenje EU i NATO jednoga dana. Režim je pregurao antivladajuće proteste iz 2007, otcepljenje Abhazije i Južne Osetije, kao i najteži udarac, rat sa Rusijom.

Vladajuća opcija suočena je sa protivnikom u koaliciji šest partija okupljenih oko milionera i novajlije u političkim vodama Ivanišvilija, čija je vrednost imovine procenjena na oko 6,5 milijardi dolara. Poseduje rusko i francusko državljanstvo, a poslednjih 10 godina živi u Gruziji. Od prošle godine Ivanišvili predvodi koaliciju „Gruzijski san“. U nju je privukao neke od poznatih imena politike poput bivšeg ambasadora u UN Alasnia, opozicionog veterana Usupašvilija, ili bivšeg Sakašvilijevog šefa diplomatije Japaridžu.

Jučerašnji izbori održavaju se u trenutku izmena političkog sistema koji će smanjiti ovlašćenja predsednika. Partija koja osvoji većinu u parlamentu imaće pravo da imenuje premijera. Najveće promene će stupiti na snagu po isteku Sakašvilijevog drugog i poslednjeg mandata krajem naredne godine, kada će mnoge moći predsednika biti prebačene na premijera.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari