Obamina značajna spoljnopolitička kampanja „resetovanja“ odnosa sa Rusijom – gromoglasno najavljivana pre dve godine, posle njegovog ulaska u Belu kuću – neplanirano je ušla u fazu preispitivanja. Sa vrlo dobrim izgledima, kako se najavljuje, da posle letnjih odmora bude stavljena u zamrzivač, sve dok se ne razjasne svi detalji jedne tekuće eksplozivne afere koja i te kako priziva sećanja na neka stara (neki ovde kažu i dobra) vremena iz perioda hladnoratovskih odnosa sa Moskvom.


Tekući poremećaj na toj tradicionalno klizavoj relaciji, kako se sad ispostavilo, registrovan je, zapravo, još septembra prošle godine – posle eksplozije jedne bombe podmetnute nadomak ambasade SAD u Tbilisiju, glavnom gradu Gruzije (jednoj od nekadašnjih republika blaženopočivšeg SSSR). Posle inicijalne, šture informacije o tom incidentu, ovde je zavladao medijski muk. I to je potrajalo sve do pre par dana, kad su u Vašingtonu počeli da se čuju političko-diplomatski odjeci te eksplozije, inicirani javnim istupanjima visokog funkcionera gruzijskog Ministarstva unutrašnjih poslova Šota Utiašvilija – posle njegovih susreta predstavnicima administracije i Kongresa.

Prema njegovim rečima, istraga je utvrdila da je bombu namenjenu američkoj ambasadi u Tbilisiju postavio izvesni Jevgenij Borisov, po zanimanju major ruske vojne obaveštajne službe. Pomenuti „terorista Borisov“ (kako ga je, u razgovoru sa novinarima, okvalifikovao Utiašvili) na službi je u Abhaziji – nekadašnjoj pokrajini Gruzije, koja se otcepila 2008. godine i samoproglasila nezavisnom, uz rusku vojnu podršku, i za to dosad dobila međudržavno priznanje Moskve. Borisov je, kako je rečeno, osim tog septembarskog napada 2010, označen i kao glavni izvođač još desetak sličnih diverzantskih radova u Tbilisiju i na još nekim gruzijskim punktovima.

„Ukoliko su osnovane te optužbe, one impliciraju da je jedan ogranak ruske armije planirao i realizovao, septembra prošle godine, potencijalno smrtonosni udar na našu ambasadu u Tbilisiju kao deo teritorije SAD u Gruziji. Konkretno, to je učinjeno tri meseca pre nego što je naš Senat ratifikovao međudržavni sporazum sa Rusijom o kontroli strateškog naoružanja. A, to je sporazum koji nam je predstavljen kao centralni deo Obamine politike „resetovanja“ odnosa sa Moskvom, konstatovao je tim povodom prorepublikanski Vašington tajms, tražeći od nadležnih u Beloj kući i Stejt departmentu hitno preispitivanje tog segmenta bilateralnih odnosa SAD sa Rusijom.

Podrška tom stavu odmah je stigla i sa Kapitol hila. „Reč je u ovom slučaju o specifičnim i vrlo ozbiljnim optužbama koje nam je zvanično dostavila vlada Gruzije. Kongres će najozbiljnije ispitati navode iz izveštaja o pomenutom bombaškom napadu, organizovanom od strane Rusije, na zgradu i osoblje ambasade SAD u Tbilisiju. Ukoliko se potvrdi informacija koju smo dobili, taj napad predstavljao bi najozbiljniju krizu u američko-ruskim odnosima posle hladnog rata i nesumnjivo bi doveo u pitanje dogovoreno „resetovanje“ sa Moskvom, izjavio je republikanski senator iz države Ilinoi Mark Kirk (inače naslednik Baraka Obame na to mestu, kad je ovaj, posle predsedničkih izbora 2008, službeno premešten iz Čikaga u Vašington).

Ruska ambasada u Vašingtonu odmah je i najenergičnije demantovala (kvalifikujući ih kao „čistu izmišljotinu“) optužbe s kojima je ovde proteklih dana podigao nemalu prašinu gruzijski izaslanik Šota Utiašvili. Taj demanti Moskve nešto nije primećen u medijima, a ceo taj slučaj ništa bolje nije prošao ni na redovnoj dnevnoj konferenciji za štampu u Stejt departmentu. Portparol administracije, naime, odbio je da kaže i jednu reč o slučaju eksplozije podmetnute bombe pred ambasadom SAD u Gruziji – eskivirajući pritom novinare standardnom trakalicom za vađenje iz takvih situacija u vidu podsećanja na „odavno uspostavljen princip Stejt departmenta da se javno ne komentarišu pitanja vezana za obaveštajnu delatnost ili istrage koje su u toku“.

Obama je, inače, nastavio Bušovu politiku podrške Tbilisiju od 2008, posle ruske vojne, ekonomske i političke podrške otcepljenju gruzijskih pokrajina Abhazija i Južna Osetija. Ali, ta podrška Vašingtona sad je prilično selektivna: u ime višeg interesa proklamovanog „resetovanja“ odnosa sa Moskvom, uspostavljen je embargo na prodaju američkog naoružanja Gruziji, čak i posle uključivanja vojnika te zemlje u formaciju međunarodnih interventnih snaga u Avganistanu. Sad, međutim – posle slučaja sa podmetnutom bombom pred američkom ambasadom u Tbilisiju – izgleda da se otvaraju i neka dodatna pitanja u tom trouglu između SAD, Rusije i Gruzije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari