Evropska unija nanela bi ozbiljnu štetu svom ugledu ukoliko bi pravila kompromise s principima na kojima je utemeljena i ako bi, na štetu kriterijuma na kojima se zasniva, išla u suviše brzu ekspanziju. Holandija podržava evropsku perspektivu Srbije i njen ulazak u EU onda kada Srbija bude spremna za to, kada završi proces tranzicije i ispuni neophodne kriterijume. Usvajanjem evropskih propisa i standarda i njihovom uspešnom primenom, Srbija može već u procesu pristupanja Uniji da postaje moderno, funkcionalno evropsko društvo. Građani ne moraju da čekaju da njihova zemlja postane članica EU kako bi uživali u rezultatima tog procesa – ističe za Danas Ron van Dartel, ambasador Kraljevine Holandije u Beogradu. Van Dartel ovih dana završava mandat u Srbiji i, nakon kraćeg boravka u Holandiji, odlazi u Beč, na novu diplomatsku dužnost.

* Na početku, kako glasi načelni stav Holandije prema proširenju EU na zapadni Balkan?

– Holandija podržava proširenje EU na zapadni Balkan i perspektivu regiona za članstvo u EU pod uslovom da zemlje regiona ispune kriterijume za pristupanje. Potrebno nam je da taj proces bude verodostojan sa obe strane kako bismo našim parlamentima i stanovništvu mogli da objasnimo prednosti proširenja. EU se trenutno suočava s problemima povezanim s finansijskom krizom u jednom broju zemalja članica. Ti problemi se svakako nisu pojavili zbog toga što su naši kriterijumi bili suviše strogi. Kriterijumi koje pominjem odnose se na standarde koje smo stvorili unutar Unije u finansijskom i ekonomskom sektoru, kao i na Kopenhaške kriterijume za proširenje. EU bi nanela ozbiljnu štetu svom ugledu ukoliko bi pravila kompromise sa sopstvenim principima. I, svakako, parlamenti zemalja članica to ne bi ni odobrili.

Vlada nije odgovorna za rad parlamenta

* Kakva je pozicija Holandije u vezi s kandidaturom Srbije za članstvo u EU i koji su to neophodni uslovi za njeno napredovanje?

– Ono što sam rekao za ceo region svakako se odnosi i na Srbiju. Dakle, Holandija veruje u evropsku perspektivu Srbije. Mesto ove zemlje je u Evropi i, kao što sam često govorio za vreme svog mandata u Beogradu, a drago mi je što mogu da ponovim i sada, Srbija je dobrodošla da se pridruži EU onda kada bude spremna za to i kada bude okončan neophodni proces tranzicije. Na kraju krajeva, ne smemo ugrožavati pažljivo razvijan model EU suviše brzom ekspanzijom. Štaviše, omogućiti članstvo onim državamaa koje nisu spremne za to nije ni u interesu tih zemalja, budući da svaka faza procesa pristupanja treba da bude iskorišćena za davanje novih podsticaja procesu njihove tranzicije. S obzirom na to, potrebno je da tokom procesa pristupanja primenjujemo pristup „korak po korak“. Najveća odgovornost za napredovanje na putu ka ulasku u EU leži na samoj Srbiji, koja treba da se pripremi tako što će usvajati propise i standarde i primenjivati ih u praksi. Na taj način Srbija može već u procesu pristupanja postajati moderno, funkcionalno evropsko društvo, sa tržišnom ekonomijom i demokratijom zasnovanom na vladavini prava. Građani Srbije ne moraju da čekaju da njihova zemlja postane članica Unije kako bi uživali u rezultatima tog procesa. Putovanja bez viza jedan su od primera. U ovom procesu transformacije Srbija može da se osloni na Holandiju kao na doslednog i konstruktivnog partnera. Mi već obezbeđujemo značajnu pomoć u oblastima kao što su evropske integracije, kultura, odbrana, ekonomija, zaštita životne sredine i poljoprivreda. Trenutno podržavamo projekte u vrednosti od 25 miliona evra.

Puna saradnja s Haškim tribunalom ostaje važan kriterijum, o kojem se ne može pregovarati, svakako ne što se moje zemlje tiče. Ratko Mladić je optužen za zločine protiv čovečanstva, to su najteži mogući zločini počinjeni u Evropi od Drugog svetskog rata. Dostizanje pune saradnje s Hagom je suštinski važan korak za Srbiju i ceo region, s obzirom na to da je reč o ključnom preduslovu za pomirenje unutar same Srbije i među ljudima i zemljama u regionu. Međunarodna pravda jedna je od važnih vrednosti koje mi, zemlje članice EU, delimo. Nedavno smo pozdravili korake koje vlada u Beogradu čini u saradnji s Tribunalom i koje je potvrdio glavni tužilac Serž Bramerc u najnovijem izveštaju. Moja vlada je takođe nagradila te korake davanjem saglasnosti na deblokadu SSP i pokretanjem procesa ratifikacije na nacionalnom nivou. Svima treba da bude jasno da će Holandija, bez obzira na to koja vlada bude na čelu, nastaviti da naglašava važnost hapšenja dvojice preostalih begunaca, Ratka Mladića i Gorana Hadžića.

* Kada će holandski parlament ratifikovati SSP i koji su uslovi od kojih to zavisi?

– U demokratijama poput naše, s funkcionalnom podelom vlasti, vlada svakako nije odgovorna za rad parlamenta, koji sam donosi odluke i ima svoje nadležnosti. Vlada će uskoro poslati SSP na ratifikaciju našem parlamentu, a potom je odluka u njegovim rukama. Holandski parlament je pažljivo propratio najnoviji izveštaj tužioca Bramerca i ostaje zainteresovan za dalji razvoj situacije.

Susedi u regionu treba međusobno da sarađuju

* Kako ocenjujete regionalnu saradnju Srbije, koja je takođe jedan od važnih kriterijuma u procesu integracije?

– Ovde takođe želim da naglasim važnost pomirenja u regionu, kao preduslova za dobre odnose i stabilnost. Moja zemlja podržava inicijative bivših zemalja Jugoslavije posvećene suočavanju s nedavnom prošlošću i preduzimanju novih koraka na komplikovanom putu pomirenja. Deklaracija Skupštine Srbije o Srebrenici dobar je primer takvih inicijativa. Najnoviji pozitivni koraci između Srbije i Hrvatske takođe su primer unapređenja odnosa na zapadnom Balkanu, kao i nedavna poseta predsednika Tadića Crnoj Gori i sastanak šefova država regiona u Sarajevu. Ipak, ima još prostora za napredak, a pitanje Kosova ostaje izazov koji će u vremenu koje predstoji imati uticaja na mnoge odnose i razvoj situacije u regionu.

* Šta bi, po mišljenju Holandije, bile poželjne posledice predstojećeg mišljenja Međunarodnog suda pravde o statusu Kosova? U kojoj meri je važna „praktična saradnja“ Beograda i Prištine, o kojoj predstavnici EU i zemalja članica govore?

– Svi smo svesni trenutnih političkih teškoća, ali zemlje susedi u regionu treba da budu u stanju da žive i međusobno sarađuju na konstruktivan način. To je i bila ideja na kojoj je zasovan model evropske integracije nakon Drugog svetskog rata. Bez napretka na ovom polju, neće biti moguć napredak u regionu zapadnog Balkana. Nadam se i očekujem da će mišljenje MSP omogućiti novi pogodan trenutak za saradnju zemalja u regionu. Važno je da se uklone ozbiljne blokade koje i dalje postoje i koje naročito usporavaju napredovanje Srbije i celog regiona. U tom regionalnom procesu treba da gledamo i na interes svih ljudi na Kosovu. Zbog toga, ishod procedure u MSP treba da bude iskorišćen da se da novi impuls toj debati, koristeći svu moguću kreativnost na realističan i konstruktivan način. Treba da izbegnemo ulaženje u proces konfrontacije i destruktivne javne debate. U predstojećim mesecima sve uključene strane treba da budu svesne da će biti potrebno mnogo vremena da bismo imali novu sledeću priliku za neophodni pozitivni doprinos ovoj, manje-više blokiranoj situaciji.

* Kakva je međuzavisnost statusa Kosova i evropske integracije Srbije?

– Ne bih želeo da iznosim nepotrebne opservacije o toj međuzavisnosti, jer bi se time samo otežalo dostizanje poželjnih ciljeva. Sada treba da se usredsredimo na glavni i osnovni interes, a to je da mišljenje MSP iskoristimo na najbolji mogući način i da zadržimo Srbiju na putu ka EU. Tako ćemo ojačati proces tranzicije u zemljama zapadnog Balkana, biće više stabilnosti u regionu i možemo dalje unapređivati dobrosusedske odnose. Vreme posvećeno drugim pitanjima je vreme izgubljeno na teme koje nemaju veze s proširenjem EU i poslom koji u vezi s tim treba obaviti.

Jasni i iskreni odnosi Srbije i Holandije

* Kako biste opisali odnose Srbije i Holandije i njihovu perspektivu?

– Odnosi dve zemlje su dobri, jasni i iskreni. Bili smo fer i dosledan partner, priznajući uspehe Srbije, što se vidi i iz naših postupanja u procesu vizne liberalizacije i nedavnog napretka u vezi sa SSP. Za obe strane su posebno zanimljivi odnosi na ekonomskom nivou. Srbija je važna investitorima iz Holandije koji traže nova tržišta i onima koji žele da izmeste proizvodnju u zemlju koja ima kvalifikovanu i konkurentnu radnu snagu. Naši investitori vide Srbiju kao priliku za ulaganja na celom Balkanu, što je još jedan argument za interes Srbije u jačanju regionalne saradnje. Kada se vozim kroz Vojvodinu, na primer, često se osećam kao u Holandiji – zelena, plodna ravnica, savršena za poljoprivredu. Holandske kompanije počele su sa aktivnostima u oblastima poljoprivrede, brodogradnje i metalske industrije, kao i infrastrukture. Očekujemo da će biti povećanog interesa i u vodoprivredi, odnosno razvoja s njom povezane infrastrukture, i Ambasada će tu biti od pomoći. Pre par sedmica smo, s ministarstvima poljoprivrede i zaštite životne sredine, organizovali prvi, vrlo uspešan seminar o kvalitetu vode. Očekujem da će taj seminar dati podsticaj kompanijama koje su aktivne na srpskom tržištu. Gradimo brodove na tri lokacije u Srbiji i uključeni smo u proizvodnju autobusa. Takođe, sada možete da pijete domaći amstel. Piva MB i pils plus takođe imaju sve više holandskog ukusa. Holandske kompanije zapošljavaju mnogo mladih, kvalifikovanih ljudi u Novom Sadu u oblasti softvera. Ministar Dinkić je pre dve sedmice bio u Holandiji i razgovarao s predstavnicima više kompanija zainteresovanih da investiraju u Srbiji. Nadam se da će biti još nekih dobrih vesti, i to vrlo brzo, do kraja meseca, pre mog odlaska iz Beograda.

* Čini se da je Holandija veoma zainteresovana i za jačanje odnosa u oblasti kulture?

– Naše dve zemlje imaju dobre odnose u kulturi zahvaljujući veoma aktivnim ljudima sa obe strane. Gosti iz Holandije su česti na vrlo važnim festivalima kao što su Gitar Art, BITEF, Beogradska nedelja dizajna, Beogradski festival igre, Nišvil… Ti ljudi su omogućili da u Srbiju dođu predstavnici holandske kulture kao što su Holandski plesni teatar, orkestar Concertgebouw, Rozenberg trio ili Kendi Dafler. Takođe, Evropski centar za kulturu i debatu Grad postao je važna tačka kulture u Beogradu za svega jednu godinu. Drago mi je zbog pružene mogućnosti da pomognemo da Grad postane ono što je danas. Zaista mi je drago i što sam za ovo vreme u Srbiji uspeo da izgradim bliske i prijateljske odnose s mnogim umetnicima. Nikada neću zaboraviti mnoge dobre koncerte i zanimljive događaje koje sam mogao da vidim na Ušću, u Beogradskoj areni i Sava centru.

Nova vlada posle godišnjih odmora

* Kada očekujete formiranje nove vlade u Holandiji?

– U Holandiji se kaže da su glasači uvek u pravu. To znači da morate da poštujete rezultate izbora i da morate da slušate ono što vam glasači kažu. Holandija ima mnogo iskustava s postizbornim koalicijama i na kraju uvek oformimo vladu. Znajući da se glasači moraju slušati i znajući naša iskustva, očekujem da će to i sada biti slučaj. Koliko će period pre toga trajati, ne znam. Maksimum u pregovorima je bio oko pola godine. Holandiji je, kao i svakoj zemlji, potrebna politička stabilnost i zato se nadam da će nova vlada biti formirana ubrzo, odnosno posle povratka ljudi s odmora. Ipak, kao ni u fudbalu, ne mogu ništa da garantujem.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari