Rušenje mita o Skenderbegu

Kako se navodi, Skenderbeg je albanski nacionalni heroj, koji je za vrijeme dvadesetpetogodišnjeg ustanka protiv Osmanlija u 15. vijeku stekao veliki ugled. „Međutim Šmit, inače profesor na bečkom Institutu za istočnoevropsku istoriju, sumnja da je motiv za to bila krvna osveta, čime ruši mitsku sliku heroja koji se borio za svoju naciju“, navodi list i ističe da je sporno i to što Šmit tvrdi da se Skenderbegov otac Džon u izvorima pominje kao Ivan, što mnogi Albanci smatraju provokacijom da je njihov nacionalni heroj imao slovensko ime.

Viner cajtung ističe da je ĐurađKastrioti, kako se Skenderbeg zapravo i zove, primjer za multikonfesionalnu državu, jer je rođen kao pravoslavac, potom prešao na islam, i umro kao katolik. Prema pisanju lista, u albanskim medijima i internet forumima oštro se kritikuju i Šmit i njegov prevodilac Ardian Klosi, kome se prebacuje „izdaja otadžbine“. Klosi je, takođe, izazvao veliki otpor svojim zahtjevom da se isprave udžbenici. List navodi da je albanski poznati pisac Ismail Kadare kritikovao knjigu, nazvavši je „napadom na slobodu“ i „sramotom za albansku naciju“.

Oliver Jens Šmit, kako navodi list, smatra da se korjeni debate u Albaniji mogu objasniti komunističkim režimom Envera Hodže. „U staljinističko vrijeme Envera Hodže kultivisan je bunkerski mentalitet, koji svaki argument svrstava u šemu prijatelj-neprijatelj“, prenosi list izjavu švajcarskog istoričara. Šmit ističe da su činjenični dokumenti u takovom razmišljanju uvijek izmišljeni, „a oni koji drugačije razmišljaju ili su srpski agenti ili su plaćeni sa neke strane“.

Kosovo nezavisno u atlasu

Novi školski geografski atlasi u Austriji imaće na svojim kartama Kosovo kao nezavisnu državu. Austrijski dnevnik Kurir piše da su se autori novih školskih atlasa u Austriji potrudili da budu aktuelni kada je riječo povlačenju novih granica u svijetu, pa će i Kosovo biti označeno kao nezavisna država. Autori ovakav postupak objašnjavaju time da je Austrija priznala nezavisnost Kosova.