Ruska stranka koja nema nikakve veze sa Rusima: Kako je u Nišu lista nacionalne manjine prešla cenzus? 1Tihomir Perić Foto: Printscreen YouTube/Mmrcn produkcija

Advokat Čedomir Stojković tvrdi da dok je za Rusku stranku, koja je prijavljena kao stranka nacionalne manjine, glasalo 1.220 građana Niša, broj Rusa koji u ovom gradu žive svega 121, odnosno deset puta manje. Peter Nikitin, antiratni aktivista, saglasan je da u Nišu ima jako malo Rusa, ali i da Ruska stranka sa njima nema nikakve veze.

Stojković za Danas navodi da je u Nišu došlo do dramatične zloupotrebe zakona u korist Srpske napredne stranke, a na štetu opozicije, tako što je priznata izborna lista Ruske stranke koja u sebi nema Rusa, niti njih kao nacionalne manjine ima u značajnom broju na teritoriji ovog grada.

– Po slovu zakona, Gradska izborna komisija je dužna da odbije manjinsku listu ukoliko je ona podneta radi izigravanja zakona. Imajući to u vidu, bilo je jasno od trenutka podnošenja da je ta izborna lista zbog toga formirana. To bi bilo kao kada bih ja formirao partiju koja se zove „Američka stranka“, i onda je proglasim za manjinsku i izađem na izbore u Nišu, iako tamo nema nijednog Amerikanca, uđem u lokalni parlament i onda pridodam moje odborničko mesto kome god ja hoću, objašnjava Stojković.

Ističe da je to urađeno namerno u organizaciji SNS-a, jer je po istraživanjima javnog mnjenja utvrđeno da će veoma teško osvojiti većinu na ovogodišnjim lokalnim izborima u Nišu.

– Videli smo da i kada se saberu glasovi opozicije sa jedne strane, i Rusa i SNS-a sa druge strane, da opozicija svakako ima više. To je bilo jasno vladajućoj partiji, zbog čega su se dogovorili sa Ruskom strankom, koja je njihova podružnica, da izađu na izbore, jer kada se podeli izborni količnik, jasno je da za manjinsku stranku treba svega 1000 glasova da biste dobili jedno odborničko mesto, dok za regularnu stranku treba između 1500 do 2000 glasova, u zavisnosti od izlaznosti, kaže Stojković.

Bitno je šta sada raditi, kako on objašnjava, imajući u vidu da je prisutno grubo kršenje zakona i da je GIK nesumnjivo zloupotrebom službenog položaja prekršila zakon, jasno je da je počinila krivično delo, jer je jedina odluka koju su mogli doneti jeste da odbiju Rusku stranku.

Ruska stranka izigrala izbornu volju građana

Ističe da manjinska izborna lista može da izađe na izbore samo u cilju zastupanja interesa neke nacionalne manjine.

– S obzirom da ima samo 120 Rusa u Nišu, to je broj građana kojima uopšte nije ni potrebno predstavljanje. Postojala je dužnost GIK-a, ako su imali sumnju u vezi toga da li je Ruska izborna lista podneta u cilju izigravanja odredbe o cenzusu, da se obrati nacionalnom savetu nacionalne manjine sa pitanjem da li je određena stranka predstavlja i zašto. To piše u Zakonu o lokalnim izborima. GIK to nije uradio i iz tog razloga su njeni članovi počinili krivično delo, omogućili su stranci da se kandiduje gde za to nije bilo ikakvih uslova, navodi Stojković.

Dodaje da će narednih dana zbog toga podneti prijave protiv Gradske izborne komisije, te savetuje opoziciji iz Niša da iza tih krivičnih prijava stanu, jer je to pre svega u interesu njihovih građana, čija je izborna volja ovakvim činom oteta.

– Građani nisu glasali da SNS ostane na vlasti, već da dođe do smene, ali je manipulacijom svog biračkog tela SNS uspeo da deo njenih birača glasa za Rusku stranku i takvom zloupotrebom zakona preotela izbornu volju građana Niša. Ona mora da se brani i sačuva, ukoliko je političari iz Niša ne budu branili. Izborna volja građana  koja je jasna i nesumnjiva, zaključuje Stojković.

Ruska stranka ista kao i časopis Ruski doktor

Ruska stranka koja nema nikakve veze sa Rusima: Kako je u Nišu lista nacionalne manjine prešla cenzus? 2
Foto: Peter Nikitin/ Facebook

Peter Nikitin, antiratni aktivista i osnivač Ruskog demokratskog društva, kaže da sve što zna o Ruskoj stranci je da tamo nema nikoga ko ima rusko poreklo ili ko bi govorio ruski.

– Meni se čini da je ta stranka kao časopis Ruski doktor, znači ni jedno ni drugo nema veze sa Rusijom, to je marketinški brend, ističe Nikitin.

Kada je u pitanju ruska dijaspora, navodi da većina živi u Novom Sadu i Vojvodini, lozničkom kraju, a od početka rata u Ukrajini da su počeli da dolaze i u Beograd, te da jako malo Rusa živi u Nišu.

– Kada govorimo o Rusima u Srbiji, oni koji su došli pre pet godina uglavnom imaju srpska državljanstva, ali ih Ruska stranka ni na koji način ne predstavlja, niti poznajem bilo koga ko je imao ikakve veze sa njom. Ne verujem da bi bilo koji Rus glasao za njih, generalno ne postoji nijedna stranka ili organizacija koja bi predstavljala interese te nove ruske dijaspore, kaže Nikitin.

Objašnjava da su on i još nekoliko Rusa imali ambiciju da stvore takvu organizaciju u formi Ruskog demokratskog društva, međutim u maju ove godine izbirisali su pravno lice iz svog registra udruženja, jer je jedan od osnivača proteran iz Srbije, a i on je imao problema kao predstavnik ovog društva.

– Najbitnije je da nismo uspeli da otvorimo poslovni račun u bilo kojoj banci. Po našim saznanjima smo na nekoj crnoj listi koja bankama onemogućava da radi sa nama. Naravno, udruženje bez računa u banci ne može da funkcioniše, zato smo je i zatvorili i trenutno nijedna druga organizacija koja bi predstavljala našu manjinu ne postoji, a Ruska stranka to svakako ne radi, navodi Nikitin.

Zaključuje da je ova stranka desničarske orijentacije, te da podržava Putina, što se kosi sa stavom Rusa u Srbiji, koji su na izborima glasali protiv Putina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari