Ruski aktivista o Vagneru: Žele li Srbi zaista da budu topovsko meso u Ukrajini? 1Foto: Printscreen/N1

Petar Nikitin iz Ruskog demokratskog društva, koje će zajedno sa udruženjima Oktobar i Čini dobro u četvrtak podneti krivične prijave protiv desničarskih organizacija povezanih sa grupom Vagner zbog raspirivanja nacionalne mržnje i podsticanja regrutacije za priključenje agresiji na Ukrajinu, kaže da je sa jedne strane cilj intenziviranja priče o Vagneru poruka ruskoj dijaspori u Srbiji „plašite se, nemojte biti aktivni, nemojte pomagati Ukrajincima, nemojte pričati Srbima o pravom stanju stvari, ponašajte se kao da ste u Rusiji i ćutite“, a sa druge „da dobiju što više srpskih dobrovoljaca da budu topovsko meso u Ukrajini“.

Upitan da li Vagner postoji u Srbiji, on za N1 navodi da je teško definisati šta je Vagner.

„Ako ga definišeš tako, ako se radi o ljudima koji trče okolo sa puškama i ubijaju ljude kao u Ukrajini – hvala bogu to u Srbiji ne postoji… Onaj Vagner koji postoji u Srbiji su desničarske organizacije koje su očigledno vezane za ruske ultradesničarske organizacije koje su vezane i za Vagner. Narodne patrole su tu na prvom mestu, na Telegramu smo videli da se pripadnici Narodnih patrola slikaju ispred murala Vagneru“ na zidu ispod Brankovog mosta u centru Beograda, kaže Nikitin i dodaje da su Narodne patrole postojale i pre nego što su znale šta je Vagner, ali da su se sada povezale sa tom ruskom paravojnom formacijom.

Dodaje da se pita zašto bi ruskom predsedniku Vladimiru Putinu trebali ratnici iz Srbije, ako on ima drugu najveću vojsku na svetu.

„Odgovor je da je potrošio profesionalnu vojsku, zato mu je bila potrebna mobilizacija, šalju bilo koga, stare ljude, invalide… Da li Srbi zaista žele da budu topovsko meso na području o kojem vrlo malo znaju“, pita Nikitin u emisiji Iza vesti.

Kada se radi o usklađivanju srpske spoljne politike sa EU i uvođenja sankcija Rusiji, što je danas rezolucijom zatražio i Evropski parlament, on ukazuje da „treba uraditi moralnu stvar – treba preduzeti one mere koje jesu u moći srpske države – da se ne polmaže ratovanju i ljudima koji produžavaju taj rat i učestvuju u ratnim zločinima“.

„Svakako moralno je da se prekine bilo kakva saradnja sa vlastima Rusije, jer je to fašistička vlast koja čini brojne ratne zločine, počela je jedan agresivan rat“, ocenjuje Nikitin.

Ističući da vlast i narod nisu ista stvar, kaže da se većina ruske dijaspore protivi vlasti Vladimira Putina, „a to važi i za milione ljudi koji su ostali u Rusiji, i ako je to manjina, to nije zanemarljiva manjina“.

Na pitanje da li se oseća prijatno u Srbiji, u kojoj trenutno boravi više od 140.000 Rusa, navodi da je on ovde postao aktivista, „gotovo svakodnevno dobijam pretnje od članova desničarskih organizacija, vidim okolo murale i ne osećam se nimalo sigurno“.

„Što se tiče velikog broja Rusa koji su ovde došli, oni se osećaju mnogo sigurnije nego kod kuće. U dijaspori postoji velika zahvalnost Srbiji na gostoprimstvu i slobodi koju mogu ovde da osećaju“, priča Nikitin i dodaje da je cilj intenziviranja priča o Vagneru „da se mi ne osećamo ovde lagodno“.

Najavio je da će Rusko demokratsko društvo, sa još dva udruženja, sutra podneti krivičnu prijavu zbog raspirivanja mržnje, „a radi se o crtanju tog murala, za šta odgovornost snose Narodne patrole“.

„Siguran sam da se ta propaganda plaća iz Moskve, parama mojih sunarodnika“, poručuje i dodaje da je
„čitava priča oko Vagnera vrlo verovatno vezana za osnivanje našeg udruženja, vest da se Vagner pojavio objavljena je samo nekoliko dana posle osnivanja našeg udruženja“ i ta vest je na prvom mestu bila usmerena prema Rusima, „da ih preplaše“.

Navodi da je Rusija mnogo izgubila zbog emigracija sada više od milion ljudi, od čega veliki broj u Srbiju, koji su uglavnom visoko obrazovani, kreativni.

„Ko god uspe da ih mobiliše imaće dosta koristi od toga, zato Vagner i ostali pokušavaju na sve načine da ih ućutkaju i preplaše“, kaže Nikitin.

Najavio je i protest u subotu u 14 u centru Beograda pod nazivom „Moja Rusija je u zatvoru“, a koji će istovremeno biti održan širom Evrope, a organizuje se za oslobađanje političkih zatvorenika u Rusiji.

Prema njegovim podacima, u ruskim zatvorima ima oko 1.500 političkih zatvorenika, i ističe da taj broj nije viđen ni za vreme sovjetske diktature, kada je bilo 200-300 zatvorenika iz političkih razloga.

„Zbog jedne reči možete da završite daleko u Sibiru“, upozorava Nikitin.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari