Samo Haris i Rasim vodu mute

Kako se pre izbora i neposredno nakon izbora i procenjivalo, najviše problema moglo bi da iskrsne oko formiranja vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine i tu još nije utvrđeno ko će činiti „osovinu vlasti“ (s bošnjačke strane), kako bi rekli oko BiH nivoa usaglašeni čelnici HDZ BiH i SNSD Dragan Čović i Milorad Dodik ili „bazu za formiranje vlasti na svim nivoima“, kako bi rekli i oko BiH i oko FBiH usaglašeni Čović i i lider SDA Bakir Izetbegović.

Petar Đokić, šef Socijalističke partije Republike Srpske, odbio je ponudu Mladena Bosića, šefa Srpske demokratske stranke, da postane premijer RS i odlučio se za ostanak u dosadašnjoj vladajućoj koaliciji SNSD-DNS-SP jer Socijalistička partija „nije politički trgovac“ i „više nema mjesta za bilo kakve kalkulacije“. Ipak, što se nivoa BiH tiče, još su svi u igri, rekao je Bakir Izetbegović i, uprkos medijskim pritiscima koji se na njega vrše, dodao: „SNSD je jedan od glavnih partnera jer su pobijedili u RS i imaju najveći broj srpskih poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.“

Mada joj zakonski rok za objavljivanje „najkonačnijih“ rezultata izbora održanih 12. oktobra još nije istekao, Centralna izborna komisija BiH postaje predmet komentara koji naginju ka humoreskama jer nastavlja da broji i svaki dan ispravlja rezultate izbora od prethodnog dana. Tako da je i predsednik RS i SNSD Dodik posle sporazuma postignutog sa dosadašnjim partnerima o nastavku sadašnje vladajuće koalicije RS i u sledećem mandatu najavio da će pod taj sporazum potpis biti stavljen tek i kad CIK konačno završi svoj posao. Jer, Dodik veruje da će njegova koalicija na kraju imati i više od 42 mandata, što je minimalna većina i što omogućava da okosnicu vlasti u RS čine stranke sa sedištem u tom entitetu. Stranke sa sedištem van RS pozvane su da se pridruže.

Slavu CIK BiH nisu mogla da pomute ni podsećanja da Agencija za statistiku BiH još nije utvrdila konačan broj građana BiH, mada od popisa ima iha-ha i jer joj zakonski rok (2016) to dopušta, ali poslanici Bosanske stranke u Skupštini Kantona Sarajevo Haris Pleho i Rasim Smajić imaju najbolje šanse. Pleho i Smajić su u prošlom mandatu po nacionalnosti bili Bošnjaci, a u ovom mandatu će, jer im zakon to dozvoljava, po nacionalnosti biti Srbi. Pleho i Smajić nisu izmislili ovaj metod sticanja funkcija.

Reakcije na njihovu transformaciju na portalima jednog, drugog i trećeg konstitutivnog naroda daju mnogo materijala za posebnu i dužu analizu, ali Pleho i Smajić su Srbi postali iz sasvim praktičnih razloga. Naime, u Domu naroda FBiH zakonom je propisan najmanji broj mandata koji moraju imati pripadnici svakog konstitutivnog naroda, pa kako stranke sa sedištem u RS nisu uspele da se plasiraju u parlament FBiH, srpska kvota popunjava se Srbima sa liste stranaka iz FBiH. Pa je prvo malo korigovan i tom zahtevu prilagođen broj mandata nekih stranaka (smanjen HDZ koji nema Srba, povećan SDP-u koji ima Srba), pa su same te stranke jedne svoje poslanike zamenile drugim koji se izjašnjavaju kao Srbi, o čemu iscrpno i poimence izveštava Glas Srpske. Zanimljivo da ovaj „postizborni inženjering“ najviše nervira hrvatske komentatore, koji na njemu najviše i insistiraju, podsećajući da su u prošlom mandatu Hrvati bili žrtve tog političkog inženjeringa. Dodik misli da je izbegao da on postane novi Čović, pošto je lider Hrvata postao glavni i jedini nesporni politički igrač u BiH.

SDA sa Sonjom Karadžić?

Mada bošnjačke stranke sa sedištem u FBiH i njima naklonjeni mediji otvoreno navijaju za saradnju Stranke demokratske akcije sa Savezom za promjene čiju okosnicu čini SDS, a kako bi se sa vlasti izgurao neomiljeni Dodik, jedna vest je u najmanju ruku zatekla ovaj deo političko-medijske scene u BiH. Naime, jedan kompenzacijski poslanički mandat, od onih koji su u Narodnoj skupštini RS pripali SDS-u, vršiće Sonja Karadžić, kćerka Radovana Karadžića.