Kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nikola Sarkozi bili su – uz predsjednika Evropske komisije Žozea Barosa i šefa Majkrosofta Stiva Bolmera – glavne zvijezde na otvaranju sajma informacione i komunikacione tehnike (CEBIT) u Hanoveru. Potom su Merkelova i Sarkozi u ovom gradu vodili u utorak i službene razgovore, čiji bi rezultat mogao biti popuštanje napetosti u međusobnim odnosima, a neke bi koristi moglo biti i za Evropsku uniju i mediteranske zemlje.

Kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nikola Sarkozi bili su – uz predsjednika Evropske komisije Žozea Barosa i šefa Majkrosofta Stiva Bolmera – glavne zvijezde na otvaranju sajma informacione i komunikacione tehnike (CEBIT) u Hanoveru. Potom su Merkelova i Sarkozi u ovom gradu vodili u utorak i službene razgovore, čiji bi rezultat mogao biti popuštanje napetosti u međusobnim odnosima, a neke bi koristi moglo biti i za Evropsku uniju i mediteranske zemlje.
I Francuska i Njemačka žele – kako izgleda – nakon višemjesečnih napetosti poboljšati međusobne odnose, kaže se u izvorima blizu obje delegacije u Hanoveru. Već sljedeće nedjelje Njemačka i Francuska izložit će zajednički kompromisni prijedlog o međusobnoj suradnji zemalja Sredozemlja, najavili su i Angela Merkel i Nikola Sarkozi. Merkelova je dodala da će zamoliti aktualnog predsjedatelja Uniji, dakle Sloveniju, da uvrsti ovu temu u dnevni red prvog narednog samita.
Obje zemlje su, inače, uvjerenja da je neophodna produbljenija suradnja Unije i država koje gravitiraju Sredozemlju, te da tu suradnju treba iznova organizirati i postaviti na bolje osnove. Merkelova je kazala da je suradnja Brisela sa zemljama Sredozemlja jedno od najvažnijih pitanja vanjske politike Unije.
O detaljima njemačko-francuskog kompromisa se još ne može puno toga kazati, ali je indikativno što se u ovim razgovorima nije zaboravio pomenuti takozvani Barcelonski proces. Radi se o zaključku šefova država i vlada zemalja EU iz 1995. godine, iz vremena španjolskog predsjedavanja EU, kojim se htjela oživiti suradnja EU i sredozemnih zemalja. To je, de facto, suprotno inicijativi francuskog predsjednika, koju su mnoge članice EU doživjele kao još jedno u nizu Sarkozijevih istrčavanja, a u Turskoj, arapskom i islamskom svijetu, i kao pokušaj sprečavanja da Turska postane bilo kad u budućnosti punopravnom članicom EU.
Njemačke rezerve glede sredozemne unije svode se u biti na zahtjev Angele Merkel da u jednu takvu uniju moraju biti uključene sve zemlje EU, a ne samo neke, kako je prvotno bio zamislio Sarkozi. U protivnom, prijetila bi opasnost cijepanja EU, argumentirala je Angela Merkel. Sarkozi je, navodno, u Hannoveru konačno priznao da se zaletio, te prihvatio njemački prijedlog da i ova unija bude projekat dvadesetsedmorice, čime se sve i vraća u okrilje Barcelonskog procesa. Pa, ipak, sačekajmo samit EU, iznenađenja s „prebrzim Nikolom“ su uvijek moguća.
U priopćenju njemačke vlade se kaže, također, da će Njemačka svim snagama podržati skorašnje francusko predsjedavanje EU, te da će zajedničke radne grupe predložiti kompromise kako bi EU i dalje mogla govoriti jednim glasom i oko drugih otvorenih pitanja, kakva su, primjerice, ona u svezi s ispuštanjem ugljen-dioksida iz automobila, snabdijavanje energijom, useljenička politika, te izrada strategije protivu „poreskih oaza“ i evropskih sigurnosnih i obrambenih pitanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari