Kako vreme prolazi, postaje sve izvesnije da će Vojislav Šešelj ostati na slobodi do donošenja presude u njegovom slučaju. Poslednju potvrdu toj tezi dao je predsednik Pretresnog veća Žan-Klod Antoneti kada je u odgovoru na Šešeljev zahtev za izuzeće tužioca Serža Bramerca odlučio da fokus priče vrati na samo suđenje.

P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

„Veću je za donošenje odluka potreban mir, kako bi se u potpunosti posvetilo dokazima na kojima počiva optužnica. Bavljenje podnescima optuženog ili tužioca nužno predstavlja smetnju u ispunjavanju uslova ekspeditivnosti propisanog Statutom, koji nalaže da se presuda donese u najkraćem mogućem roku. Po mom mišljenju, ne bi trebalo da trošim toliko vremena na podneske nastale usled odluke o privremenom puštanju na slobodu optuženog, donete nakon temeljnog razmatranja njegovog ozbiljnog zdravstvenog stanja. Po mom mišljenju, najbitnije je utvrditi da li je optuženi kriv ili nevin“, napisao je sudija Antoneti u izdvojenom mišljenju na odluku Veća, koje se oglasilo nenadležnim da odlučuje o Šešeljevom zahtevu za izuzeće tužioca.

Ovakav stav predsednika sudskog veća poslužio je beogradskoj štampi koja, pozivajući se na neimenovane izvore, tvrdi da će lider radikala ostati na slobodi do izricanja presude koju isti ti izvori predviđaju za kraj godine.

Kako je upravo Pretresno veće organ koji donosi konačnu odluku o puštanju na slobodu i njenom ukidanju, odluka sudije da se bavi samim sudskim postupkom, a ne i prepucavanjima oko puštanja na slobodu, upravo može da se čita na taj način.

Iako su svi mediji krajem marta preneli vest da Šešelj mora da se vrati u Hag, jer je po tvrdnjama tužilaštva prekršio uslove pod kojim je pušten na slobodu, to i nije baš tačno. Odluku o njegovom povratku je donelo Žalbeno veće Haškog suda. U njoj je taj organ naložio Pretresnom veću da odmah sprovede neophodne radnje kako bi se Vojislav Šešelj ponovo našao u Sheveningenu. Ipak, dok su se svi bavili liderom radikala i njegovim mišljenjem o odluci suda, propušteno je da se primeti da iz Haga nikakav zvanični zahtev tog tipa nije stizao.

Ono što je stiglo 10. aprila bio je zahtev pretresnog veća da im Šešelj dostavi podatke o svom zdravstvenom stanju.

„Momentalno ukidanje privremene slobode, bez odvajanja vremena da se upozna sa zdravstvenim stanjem optuženog bi moglo da poništi efekte zbog kojih je odluka o puštanju na slobodu i doneta“, stoji u dokumentu kojim je Pretresno veće od Šešelja zahtevalo uvid u njegovo zdravstveno stanje.

Tim dopisom potvrđeno je još nešto, za Šešelja daleko bitnije. Umesto da bez pogovora sprovedu zahtev Žalbenog veća, članovi Pretresnog su iskoristili svoja diskreciona ovlašćenja i zatražili dodatne informacije da bi mogli da donesu konačnu odluku. Time su jasno pokazali – da je odluka na njima.

Dok god Pretresno veće ne donese rešenje o povratku Šešelja u Hag, lider radikala je slobodan čovek. Kako je sudija Antoneti najavio da ubuduće neće da se bavi prepucavanjima između Šešelja i Bramerca, može da se zaključi da Pretresno veće tu odluku neće ni doneti. Barem dok ne donese presudu.

Ovakav rasplet će najviše da odgovara Šešelju, ali i srpskim zvaničnicima koji bi, stiče se utisak, najradije ovaj problem gurnuli pod tepih.

Podsetimo, Žalbeno veće suda u Hagu je 30. marta poništilo odluku o puštanju Šešelja na privremenu slobodu i naložilo je prvostepenom veću da odmah zatraži njegov povratak u pritvorsku jedinicu u Sheveningenu. Sudije Žalbenog veća su smatrale da u Hagu mora biti održana nova rasprava na kojoj bi sve zainteresovane strane – Šešelj, tužilaštvo, Srbija i Holandija, mogle da iznesu svoje stavove. Tek potom bi sud morao da, na osnovu novih podataka, donese odluku da li lider radikala ostaje na privremenoj slobodi ili mu se ona ukida. Žalbeno veće odlučivalo je po žalbi tužilaštva, koje je navelo da je Šešelj svojim ponašanjem u Srbiji izigrao poverenje sudskog veća, da je pretio ljudima koji sarađuju sa tužilaštvom i govorio kako se neće vraćati u Hag, čime je prekršio uslove pod kojima je pušten na slobodu. Vojislav Šešelj se 2003. dobrovoljno predao Hagu. Dvanaest godina kasnije, pošto presuda još nije donesena, a u međuvremenu mu je dijagnostikovan rak, Pretresno veće ga je pustilo na privremenu slobodu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari