U protekle četiri godine broj nezaposlenih u Nišu porastao je na skoro 40 hiljada, a prosečni lični dohodak pao je toliko da se grad našao pri samom dnu socijalne liste opština u Srbiji. U Niš nije ušao ni jedan evro stranih investicija. Zaobilazili su ga u širokom luku ne samo biznismeni, već i strane diplomate, rukovođeni stavom ambasada SAD i Velike Britanije da neće komunicirati sa lokalnim funkcionerima koji se protive saradnji sa Haškim tribunalom i ekonomskim reformama, što je upisano u greh tadašnjem gradonačelniku Smiljku Kostiću.

Često ponavljane ocene da su te godine „pojeli skakavci“, a Niš postao crna rupa u Srbiji, ovih dana počinju da gube na snazi. Kroz grad počinju da defiluju diplomate, već dolaze međunarodne agencije i finansijske institucije, najavljuju se investitori. Počinje da se govori o ambicioznim planovima koji bude nadu u bolje vreme i bolji život. O tome koliko je ovakvo buđenje nade realno razgovaramo sa novim gradonačelnikom Niša Milošem Simonovićem.

* Srpski političari su nedavno najavili da će Niš biti prvi grad koji će dobiti ruski gas, ruski ambasador u Beogradu je poručio Nišlijama da „počnu da uče ruski jezik“. Kolika je, zapravo, realna korist koju Niš može imati od energetskog sporazuma između Rusije i Srbije?

– Niš bi trebalo da bude čvorište tog gasovoda, takozvani gasni centar, što otvara mogućnost da se uposli određeni broj stručnih ljudi iz našeg grada. Predviđa se i izgradnja gasne energane, koja bi proizvodila električnu energiju uz pomoć gasa, za šta već postoji konkretno interesovanje. Gasovod bi trebalo da dovede i druge ruske investicije, koje za sada nemamo. Zato je za Niš i ovaj region sve to mnogo važnije nego da li će cena NIS-a biti 400 miliona evra ili više.

*Kakve su šanse da u Niš stignu i investicije koje nisu ruske? Da li će predstojeći Niški investicioni forum, kojem bi trebalo da pristustvuju evropske banke, fondovi i kompanije, uspeti da obezbedi konkretne investicije?

– Na NIF-u će se predstaviti privredni potencijali Nišavskog, Topličkog i Pirotskog okruga. Svim investitorima i međunarodnim finasijskim institucijama koje imaju predstavništva u Beogradu biće poslata jasna poruka da je vredno ulagati u ovaj deo Srbije, a da Niš, Pirot, Prokuplje i ceo region prelazi na aktivan pristup u privlačenju investicija. Ja očekujem da vrlo brzo po okončanju NIF-a počne i realizacija konkretnih projekata, u vrednosti od 50 do 60 miliona evra. Na NIF-u će, inače, biti kandidovano pet infrastrukturnih projekata, kao i 16 projekata dobrih kompanija iz ova tri okruga. Niš kandiduje četiri infrastrukturna projekta, među kojima je nova Radna zona Zapad na 120 hektara, kao i projekat razvoja civilnog aerodroma „Konstantin Veliki“, kroz izgradnju Kargo centra. Održavanje NIF-a finasijski pomaže DIN Filip Moris, inače najveća američka investicija u Srbiji, koja je veliki potencijal, zapostavljen u prethodnim godinama.

Odmah posle NIF-a, do kraja oktobra, formiraćemo Regionalnu razvojnu agenciju naša tri okruga, zbog aplikacija kod predpristupnih fondova EU. Otvorićemo i kancelariju te Agencije u Beogradu, kako bi radila na privlačenju investitora u naš region. Činjenica je da investitori uglavnom dolaze u Beograd, trude se da poslove završe što brže, nemaju vremena da dolaze u Niš, zbog čega mi moramo prići njima. Poruka svih diplomatskih predstavnika zemalja EU, kao i međunarodnih institucija i fondova je da će se narednih godina više ulagati izvan Beograda. Takva je klima i to je trend. Naše domaće kompanije traže strateške partnere u Evropskoj uniji i cilj niške lokalne vlasti je da im u tome pomogne. Stvaranju ambijenta koji će biti pogodan za dolazak investitora iz EU doprineće otvaranje Kancelarije EU u Nišu, 18. novembra, kada će u našem gradu biti održana sednica ambasadora zemalja EU.

* Da li će Niš aktivirati i (zamrli) Evroregion, formiran na relaciji Niš- Sofija- Skoplje, koji mu može olakšati pristup fondovima EU?

– Sada radimo na tome, ubrzano spremamo neke projekte, a kod predpristupnih fondova EU konkurisaćemo preko vojvođanske Kancelarije za evropske poslove. Rok za konkurisanje za ta sredstva je kraj ove godine, stići ćemo.

* Čini se da imate dosta optimizma uprkos činjenici da se Niš nalazi u jako teškoj situaciji. Kakav ste bilans zatekli kada ste prvi put ušli u kabinet?

– Vladala je deprimirajuća atmosfera, sa puno problema i bežanja od njih. Ali, moja filozofija je da probleme pretvaramo u šanse. Ukoliko tako budemo radili, siguran sam da ćemo narednih godina izbrisati svo ovo sivilo u gradu.

* Kako se u politiku menjanja mnogih stvari uklapaju socijalisti sa kojima ste u koaliciji?

– Za sada ide dobro. Moj princip je da u Gradskom veću i uopšte delimo zadatke, definišemo ko je odgovoran za koji projekat i – radimo. Ako takav koncept bude primaran, sa socijalistima neće biti problema, a ako se pojavi demagoški pristup problemima, čega je bilo u nekim ranijim vremenima, onda neće biti dobro.

Podrška Statutu Vojvodine

* U inauguracionom govoru ste kazali da ćete se zalagati za decentralizaciju. Šta to konkretno znači?

– Svi zajedno moramo da prepoznamo šta je interes grada Niša, i šta je interes našeg regiona, a potom da znamo kako da ga ostvarimo. Ja to sada pokušavam kroz razne susrete sa diplomatama i na taj način vršim pritisak na republičku Vladu oko donošenja novog, veoma važnog Zakona o regionalnom razvoju. Takođe, pokušaću da doprinesem da najveći gradovi u Srbiji, kakvi su još Novi Sad i Kragujevac, uspostave novi vid saradnje, tako što će definisati zajedničke interese i vršiti pritisak na centralnu vlast da se oni ostvare. Na primer, u ovom delu Srbije trebalo bi imati pozitivan stav o usvajanju novog Statuta Vojvodine, pored ostalog i zbog toga što to otvara šansu da i gradovi i opštine u centralnoj Srbiji dobiju nove nadležnosti. Svi međunarodni predstavnici imaju dobru volju da pomognu pri donošenju budućih zakona koji treba da omoguće decentralizaciju, pošto u visokom strepenu razumeju da je Srbija veoma centralizovana zemlja.

Olimpijada 2013.

Naš zenit bi trebalo da bude 2013. godine, kada se obeležava 1700 godina od proglašenja Milanskog edikta, kojim je hrišćanstvo priznato kao zvanična religija. Priznao ga je car Konstantin koji je rođen u Nišu. Za tu godinu moramo da se pripremimo kao za Olimpijadu, to će biti naša Olimpijada. Moramo da imamo akcioni plan, jer ćemo tada, zajedno sa Milanom i Jorkom, biti centar hrišćanske civilizacije i kulturnih dešavanja vezanih za nju. Moramo da obnovimo naše kulturno-istorijske spomenike, izvršimo restauraciju arheološkog nalazišta Medijana, završimo otkopavanje Konstantinove palate. Moramo da imamo izletišta, ugostioteljsko- turističke kapacitete, stavimo Nišavski kej u funkciju izgradnje novih hotelskih i poslovnih kapaciteta, doteramo puteve… Zbog takvog događaja, koji će nas brendirati u svetu, sve moramo da stavimo u funkciju razvoja turizma i ekonomskog razvoja grada. Niš više ne sme da bude grad neiskorišćenih potencijala, moramo da menjamo mnoge stvari.

Odnosi sa Miletom Ilićem

* Koliko je tačna lokalna doskočica da posle četiri godine, kada Niš kao da nije imao gradonačelnika, sada ima čak dvojicu? Da li predsednik Skupštine grada (i šef niških socijalista) Mile Ilić, prekoračuje svoje nadležnosti i pravi neku vrstu „paralelnog kabineta“?

– Prekoračenje nadležnosti i nije loše, ali samo ukoliko daje rezultate. Ne verujem da iza takvih poteza stoji loša namera, možda je rečo ličnoj promociji ili nerazumevanju stvari. Problem je što u ovom gradu još uvek postoji stari manir da se zovu kamere za sve, i kada nema konkretnih rezultata. I neki predsednici gradskih opština krenuli su da se „slikaju“ mada nemaju konkretne rezultate. I neki direktori javnih preduzeća. Umesto toga, prvih šest meseci moramo da iskoristimo da postavimo temelje politike razvoja grada za naredni period i nametnemo koncept da svako bude lično odgovoran za određeni zadatak. A za „slikanje“ ima vremena.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari